Zaštita prirodnih područja se postiže kroz provedbu niza aktivnosti koje imaju za cilj spriječiti degradaciju i uništavanje prirode, što je najčešće posljedica ljudskog djelovanja i neusuglašenosti društvenog i ekonomskog razvoja i raspoloživih prirodnih resursa koje posjeduje lokalna zajednica.
Ivona Mišković, koordinatorica za projekte i medije Centara za građansku suradnju Livno gostovala je u programu Običnog radija i govorila na ovu temu.
“Pojam zaštićenog područja prirode u BiH podrazumijeva da su to dijelovi područja koji su značajni po nekoj prirodnoj osnovi, po biodiverzitetu, po pejzažu, ili da su ljepši dijelovi bogati vodom. Ti dijelovi mogu biti od nekog interesa da se proglase zaštićenim područjima. Postoji šest kategorija zaštićenih područja, to su: rezervati prirode (strogi i posebni), nacionalni park, spomenik prirode, zaštićeno stanište, zaštićeni pejzaž i područje upravljanja resursima. U kategoriji zaštićenog pejzaža jeste inicijativa za zaštitu Krug planine i radi se o kopnenom pejzažu.“, objasnila je na samom početku razgovora Ivona Mišković što su to zaštićena područja.
Zaštita područja Krug planine ili visoravni Kruzi iznad Livna gdje borave divlji konji, tema je koja je aktualna posljednjih dvadesetak godina u livanjskom kraju a i šire.
“Treba što više raditi na dugoročnom očuvanju biodiverziteta. Činjenice su da je BiH do 2020. godine trebala zaštititi 17 % BiH, a mi do sada imamo samo 4% zaštićenih područja. Svjedočimo smo u današnje vrijeme da imamo sve više održivih oblika obnovljive energije. Sve je više vjetroelektrana i solarnih parkova, koji se najčešće donose u kontekst s prirodnim aspektom. Tu je dvojaka uloga gdje trebamo kao zajednica i država razmisliti dokle ići s obnovljivim izvorima energije i razmišljati o tome kako možemo zaštiti sve prirodne resurse koje imamo.”, istaknula je Ivona Mišković.
“Krug planina i Visoravan Kruz je područje od 140 km2, koje obuhvaća područje iznad grada Livna do Glamočkog polja i s druge strane prema Šujici. Na samom vrhu tog područja se nalzi planina Cincar. Pronađene su i neke endemske vrste. Na ovom području obitava ogromno krdo divljih konja i to je postao svojevrstan brend Grada Livna osim livanjskog sira. To mjesto je postalo turističko i javljaju se već ideje za pravljenje smještajnih objekata. To su normalne stvari za turističke lokacije, ali treba postojati mehanizam zaštite i da se ne može raditi što se poželi. Moramo pripaziti što masovni turizam može uraditi prirodi i zaštićenom pejzažu.“, kazala je Ivona Miković.
Divlji konji kao svojevrstan fenomen ali i turistički brend Livna te Kruzi kao prirodno područje na kojem obitavaju, posljednjih godina mijenjaju obrise, što je najviše uzrokovano ljudskim faktorom.
“Divlji konji su bili zaštićeni do prije 10 godina od strane Grada Livna, i onda se stvorio problem da se desilo puno prometnih nesreća gdje su ljudi tražili novac za štetu od sudara od tadašnje općine Livna i tu se stvorio problem zbog financijskih sredstava.”, otkrila nam je Ivona Mišković.
