Ivan Marić: Ljudi moraju biti svjesni da bacajući otpad ubijaju sve nas

Speleološko društvo Herceg utemeljeno je 2012. godine. Osnovni ciljevi društva usmjereni su istraživanju i zaštiti speleoloških objekata (špilja i jama) u kršu BiH i inozemstva.

Predsjednik društva Ivan Marić bio je gostom još jedne emisije projekta “Daj zemlji priliku” na temu “Edukacija za očuvanje speleoloških objekata“. Ivan Marić je na funkciji predsjednika dvije i pol godine, a član je društva već deset godina.

Sami početak nije fin i jednostavan dok se ne zaljubite u čudesa podzemna, koja znaju očarati i onda je ta veza neraskidiva.” za početak razgovora otkriva Ivan Marić.

Speleološki objekti su sve neke pukotine u zemljinoj površini. Dijelimo ih u dvije osnovne kategorije u špilje i jame. Špilje su horizontalni ulazi u podzemlje, najbolji primjer koji svi znaju je Vjetrenica. A vertikalni objekti odnosno jame traže neku tehničku opremu da bi se ušlo u njih i ti ljudi moraju biti u dobroj kondicijskoj formi da bi se mogli baviti speleologijom.”, govori Ivan Marić.

Speleologija je znanost koja istražuje nastanak i razvoj jama i špilja. To je interdisciplinarna znanost, kombinira znanje kemije, biologije, geologije, meteorologije, analizira i prati podzemne vode i puteve.

“Na razinu BiH nemamo katastar. Federalno ministarstvo zaštite okoliša je izbacilo Pravilnik prije dvije godine koji je stupio na snagu, ali ništa nije urađeno povodom toga. Međutim svako društvo u BiH je odgovorno i sami se educiramo u Hrvatskoj. Svako pojedinačno društvo ima svoju bazu podatak, mi osobno imamo preko 100 objekata, dok Tomislavgrad koje je malo starije društvo ima oko 300 objekata.”, govori Ivan Marić o evidenciji speleoloških objekata u BiH.

Imamo oko 20 članova društva. Moram se pohvaliti da bez obzira koliko je speleologija psihofizički teška imamo podjednak broj muškaraca i žena. Ove godine speleološku školi prošlo je osam kandidata, 4 muškarca i 4 žene. Svake godine početkom proljeća pravimo speleološku školu, koja traje četiri vikenda i treba dosta odricanja. Petkom su predavanja. Ovo je dosta široko područje gdje trebaju paleontolozi, arheolozi, geolozi, morfologija i hidrologija su teme o kojima se educira. Subota i nedjelja su na terenu. Osobe koje se prijavljuju u priliku trebaju biti u nekoj fizičkoj spremi.“, otkrio nam je Ivan Marić o školi speleologije u društvu.

Speleologija nije više sport nego znanstvena disciplina. To je postala grana gdje se najviše novih životinjskih vrsta otkriva. Te vrste su kod nas jako ugrožene jer ljudi bacaju razni otpad u prirodu. Prvi osjećaj spuštanja u jamu je osjećaj adrenalina. Volim uzeti za primjer Mostarku, ona je nekih 90 metara, a nama je to objekt srednje dubine, a zamislite koji je osjećaj da Vas netko stavi na vrh Mostarke na rubu da visite. Nakon određenog vremena adrenalin se gubi i postane ulazak u jamu rutina, ali se budi istraživački instinkt. Osjećaj da ste prvi nešto vidjeli, istražili, dodirnuli, pronašli. Špilje su manje zahtijevane ali nisu ništa manje lijepe.”, ispričao nam je Ivan Marić i iskustvo ulaska u jame i špilje.

Speleološki objekti – 1

Raška Gora, Goranci, Vrdi, Bogodol, Čabulja vrve jamama. Mi smo mislili prije četiri godine da možemo završiti taj plato, međutim svake godine koliko god jama odradimo još ih nađemo novih. Prošle godine smo se malo prebacili na Velež i tamo očekujemo doista duboke jame. Koliko god ima društava u BiH ne znam jesmo li istražili 1% speleoloških objekata, jer imamo jako puno vapnenačkih stijena. Dinaridi su jednostavno bogom dani za jame. Mostar ima dva izvora Radobolja i Studenac i sva ta vode dolazi s toga platoa. Ljudi moraju biti svjesni da što god bace na tom platou, to kasnije popijemo. Kada sam prvi put ušao u objekt koji je pretrpan smećem, riječ je o 15-20 kubika, kada tome dodate strvine životinja i kada znate da samo 5 km zračne linije nakon toga pijete vodu, dođe vam da se u životu nikad više ne napijete vode. Ljudi moraju biti svjesni da bacajući otpad ubijaju sve nas i endemski svijet koji se u jamama razvija milijunima godina mi narušava ekosustav. Da bi se očistio jedan speleološki objekt do dubine od 20 metara što nama speleolozima nije puno, to je visine 4 kat zgrade, treba 20 dobro obučenih ljudi. Nije lako okupiti toliko ljudi u isto vrijeme jedan vikend. Plus što to nas košta. Kada čistimo plato uvijek zovnemo Parkove koji nam uredno ispostave račun koji je 250,00 KM. Plus što imate 20 ljudi kojima treba voda, hrana i gorivo do tamo. Nama to nije isplativo ali se trudimo, uradili smo 2-3 projekta pa preko toga osigurali novac. Najveći je problem broja ljudi dovoljno obučenih koji mogu to odraditi. Slično je kao kad imate unesrećenu osobu unutar jame, tako da nije to baš tako jednostavno.“, zaključio je Ivan Marić.

Čuvajmo jame naše, jer one vodom pune čaše!“, za kraj je poručio Marić svim slušateljima.

Najčitanije

Mirjana Miličević: Održivi razvoj mora biti prioritet u zaštićenom području

Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini su oni dijelovi...

Jelena Rozić: Cijeli motiv knjige je šetnja Mostarom, mojim životom i sjećanjima

Jelena Rozić, spisateljica iz Mostara, predstavlja mostarskoj publici svoju...

Bakir Krajinović: Svaki stanovnik zemlje ostavlja ugljični otisak

Bakir Krajinović bio je gostom još jedne emisije projekta...

Martin predstavio svoju iščekivanu prvu pjesmu: „Maštarija“!

Nakon što se već prvim nastupima u The Voice...

Ante Barbarić: Zadovoljan sam svojom prvom pjesmom

Mladi glazbenik iz Širokog Brijega, Ante Barbarić koji ima...

Igor Delač: Propagiram pozitivu i htio bi nastupati u Hercegovini

Igor Delač, poznati glazbenik prepoznatljivog glasa predstavlja svoj novi singl...

Kristijan Penavić: Volim snimati spotove i glazbu, a pogotovu stvarati pjesme

Mladi širokobriješki glazbenici Kristijan Penavić i Jozo Mikulić objavili...

Nakon cirkusa zvanog Svesrpski sabor objavljen spot: “Svi uz komandanta Vučića”

JUTROS je u jutarnjem programu srpske televizije Pink prikazan...