Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica danas je okupilo četrdesetak predstavnika javnih i privatnih predškolskih obrazovno-odgojnih ustanova iz cijelog Zeničko-dobojske županije, centara za rani rast i razvoj iz Zenice, Visokog, Maglaja i Tešnja, predstavnike Centra za djecu i odrasle s posebnim potrebama, Ministarstva obrazovanja i senzornog centra.
Riječ stručnjaka
Na okruglom stolu predavači su bili načelnik Službe za školsku higijenu Nino Hasanica s temom “Jesu li problemi u razvoju govora javnozdravstveni problem”, magistar logopedije Nedim Patković s temom “Razvoj govora 0-6 godina” i Muhamed Karčić, magistar psihologfgije s temom “Izazovi i negativni obrasci ponašanja u kontekstu emotivnog razvoja djeteta”.
Okrugli sto je okupio stručnjake s ciljem stvaranja zajedničkih, održivih rješenja u oblasti razvoja govora kod djece i mladih.
“Svako dijete raste svojim tempom, ali postoje znakovi na koje trebamo reagirati. Ono što primjećujemo je da dosta djece pokazuje znakove kašnjenja u razvoju govora, promjene u ponašanju, na što moramo reagirati“, kaže dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo u okviru INZ-a.
Dr. Kuduzović navodi da “podaci iz kliničke prakse i školskih sustava pokazuje da 10 do 15 posto djece pokazuje kašnjenje u razvoju sustava govora, dok skoro svako peto dijete tijekom svog odrastanja iskusi određene poteškoće u ponašanju, pažnji ili emocionalnom razvoju”.
“Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je danas, zbog toga, prepoznajući važnost ove teme, okupio stručnjake iz oblasti obrazovnog i zdravstvenog sektora, kako bi razmijenili iskustva, otvorili dijalog na ovu temu, te išli prema pravcu preporuka i konkretnih koraka u narednoj godini na rješavanju ove problematike“, kazala je Kuduzović.
Jedan od predavača je bio i magistar logopedije Nedim Patković.
“Jako bitna tema za nas, jer su poteškoće u razvoju govora i jezika kod djece sve prisutnije. Iz dana u dan svjedočimo, pogotovo odgajatelji u vrtićima, kako se povećava broj djece sa govorno-jezičnim, ali i drugim teškoćama“, kaže Patković.
Stručnjaci smatraju da je krajnje vrijeme da se s kolegama koji rade izravno svakodnevno s djecom sve indikatore potencijalnih problema, te da se radi na njihovom rješavanju u najranijoj fazi, dok oni ne ostavljaju nikakve ili ostavljaju minimalne posljedice po rast i razvoj djece.
Optimalno vrijeme za intervenciju
Patković je istaknuo da je razdoblje od rođenja do šeste godine intenzivno razdoblje razvoja sposobnosti djece za pravilan govor.
“U tom razdoblju djeca često zaostaju u govorno-jezičnom razvoju, pa su potrebne intervencije logopeda. Da bi znali šta treba raditi, prvo treba pogledati što je pravilan govorno-jezični razvoj, kako bi mogli pravilno pripremiti tretmane za tu djecu“, dodao je.
Ildana Fazlić, koordinator Centra za rani rast i razvoj Doma zdravlja Zenica kaže da četiri zaposlenika u centru, diplomirana medicinska sestra, okupacioni terapeut, logoped i psiholog, već pet godina radi u punoj radnoj formi.
“U ovoj godini je ušlo 3.237 djece, od čega je 2.174 u “ranoj intervenciji”, a ostali kao poticaj za rad u kući. Povezani smo sa 13 centara u FBiH“, kazala je.
Ona je preporučila i kad se roditelji treba da jave i zatraže pomoć stručnjaka.
“Najbolji “alarm” je kad dijete ima od dvije do tri godine, kad je mozak u rapidnom razvoju i kad je najsnažniji rad djetetovog mozga. Ne treba čekati tri-četiri godine, kao što u našem narodu kažu “progovorit će”. Nekih 24 djetetova mjeseca je optimalno razdoblje da se krene s ranom intervencijom. Poremećaj je jedno, a kašnjenje je drugo. U drugoj godini djeca trebaju imati najmanje 50 riječi u vokabularu. Ako tada primjete da nema nekih stavki, nekih jednostavnih komandi i riječi, put je – pedijatar. Pedijatar napravi detekciju, procjenu i onda se ide prema Ranoj intervenciji“, kazala je.
Današnji događaj predstavlja platformu za razmjenu ideja i definiranje strateških pravaca djelovanja u interesu zdravlja i pravilnog rasta i razvoja naše djece.
INZ