Borba protiv neistomišljenika daleko je lakša kada imate moć donošenja odluka – informacije koje vam ne odgovaraju jednostavno kriminalizirate zakonom. Prijedlog izmjena Kaznenog zakona Federacije BiH u utorak dolazi pred zastupnike, a već je zatraženo njegovo povlačenje. Udruženje BH Novinari uočilo je brojne probleme, osobito u članku koji regulira neovlaštenu objavu fotografija, snimaka ili dokumenata bez prethodnog odobrenja osobe na koju se odnose. Praktično, cenzura za sve neistomišljenike. Na problem su reagirali i OSCE te Delegacija EU u BiH, dok kreatori zakona tvrde da je sve pogrešno protumačeno.
Ako izmjene i dopune zakona budu usvojene, samo izvještavanje sa sjednica parlamenta ili drugih institucija postalo bi gotovo nemoguće – ili bismo svakim izvještajem riskirali odlazak u zatvor. Posebno je sporan članak koji predviđa kaznu zatvora do tri godine ako se objavi fotografija, dokument ili izjava bez prethodnog odobrenja osobe na koju se odnosi. Prva reakcija resornog ministra, nakon burne reakcije medijske zajednice, bila je da su previdjeli spornu odredbu zakona te da će je riješiti amandmanimam, piše federalna.ba.
“Federalno ministarstvo pravde uputilo je Vladi amandman kojim će se uvesti protupravna posljedica, odnosno neka radnja kao posljedica”, izjavio je Vedran Škobić, ministar pravde FBiH (HDZ BiH).
Nije jasno zašto se uopće išlo u izmjenu ovog članka, s obzirom na to da je fokus izmjena Kaznenog zakona bio uvođenje femicida kao kaznenog djela. Odluka se pravda zaštitom maloljetnika na internetu, no dobre namjere ostale su u sjeni loših izmjena. Inicijatorica se sada distancira:
“Shvatili smo da je došlo do nesporazuma, možda zbog nespretne formulacije u Kaznenom zakonu. Imam informaciju i od kolega zastupnika i od Vlade FBiH da se radi na amandmanskom poboljšanju kako bi se jasno dalo do znanja da ne bi došlo do bilo kakve zlouporabe, osobito prema medijima. Ovim putem se ispričavam zbog ovog, u najmanju ruku, nesporazuma”, izjavila je Lana Prlić, zastupnica SDP-a u Zastupničkom domu FBiH.
Prlić tvrdi da je za nesporazum odgovorna UN-ova agencija, koja joj je dostavila sugestiju, a ona ju je proslijedila federalnom ministru pravde, koji ju je zatim uputio u parlamentarnu proceduru.
“Najvažnije je da se izmjene odnose isključivo na štetne posljedice. Dakle, nije isto objaviti nešto bez posljedica i nešto što nekome može narušiti mentalno stanje, izazvati osudu ili nanijeti materijalnu štetu. Upravo na tome će biti fokus”, pojasnio je Škobić.
Međutim, nitko od nadležnih nije precizno objasnio kako će se procjenjivati štetne posljedice, što će one podrazumijevati, tko će im podlijegati i hoće li biti izuzetaka. Trenutačno ovakav prijedlog prije izgleda kao obračun s onima koji se bore za istinu i slobodu govora. Istraživačko novinarstvo praktički bi bilo kriminalizirano – imovina političara, sklopljeni ugovori, istrage, sudski procesi, tajni sastanci – sve bi to moglo postati nedostupno javnosti.
“Mi iz Udruženja BH Novinari sumnjamo da se ne radi o zaštiti društva, već o zaštiti pojedinaca na javnim funkcijama, koji pravom na privatnost žele sakriti ono što rade kao dužnosnici”, kaže Borka Rudić, glavna tajnica Udruženja BH Novinari.
Na problem su upozorili i misija OSCE-a u BiH te Delegacija EU, naglašavajući da zaštita prava na privatnost mora biti usklađena s domaćim i međunarodnim zakonodavstvom. To znači da je nužno uspostaviti ravnotežu između prava na privatnost i prava medija na izvještavanje o pitanjima od javnog interesa.
Sporne izmjene zakona naišle su i na protivljenje oporbe. Cenzuriranje medija znači i cenzuriranje kritičke misli, kontrolu informacija i izvještavanje prema željama vlasti. Zbog toga je, između ostalog, zastupnik HRS-a u Zastupničkom domu FBiH Slaven Raguž podnio amandman kojim predlaže da nema kaznenog djela ako je objava u javnom ili drugom interesu.
“Formulacija koju je Ministarstvo pravosuđa predložilo omogućuje kazneni progon novinara za obavljanje vlastitog posla. Ako me, primjerice, intervjuirate, vi mene puštate u eter, a meni se ne svidi kako ste to napravili – po ovom zakonu mogao bih vas tužiti zbog povrede privatnosti”, ističe Raguž.
Jesu li ove izmjene zaista bile namijenjene zaštiti djece ili zaštiti korumpiranih političara? Istraživačko i kritičko novinarstvo u BiH već je godinama pod napadom, a ako zakon bude usvojen bez izmjena, novinari će biti disciplinirani prijetnjom zatvora.
Hoćemo li umjesto europskih standarda birati bjeloruske?