U nedjelju, 5. srpnja, Hrvatsko kulturno društvo Napredak obilježava svoj Dan, posvećen svojim zaštitnicima, svetim Ćirilu i Metodu, slavenskim apostolima.
Taj datum ima posebno značenje za Društvo jer se njime obilježava ne samo njegov Dan, nego i blagdan svetih Ćirila i Metoda, čije je djelovanje imalo izniman utjecaj na kulturni i duhovni razvoj slavenskih naroda, uključujući i hrvatski narod.
Zbog njihove povijesne uloge u širenju pismenosti, kulture i duhovnosti, HKD Napredak je sv. Ćirila i Metoda uzeo za svoje zaštitnike. Odluka je potvrđena na 65. Glavnoj skupštini 2018. godine, kada je naglašeno da se njihov blagdan 5. srpnja u cijelom Društvu obilježava kao dan zajedništva, identiteta i kulturne baštine.
Izbor svete braće proizlazi iz njihove misije približavanja vjere i kulture narodu na razumljivom jeziku, što je u potpunosti u skladu s temeljnim poslanjem Napretka – povezivanjem ljudi, naroda i kultura te izgradnjom mostova razumijevanja.
Sveti Ivan Pavao II. proglasio je Ćirila i Metoda suzaštitnicima Europe te im posvetio encikliku „Slavorum Apostoli“, ističući njihovu ulogu u oblikovanju europskog kulturnog i duhovnog prostora te ideju zajedničkog europskog doma.
Ćiril i Metod rođeni su u Solunu u 9. stoljeću, u obitelji visokog bizantskog dužnosnika. Odrasli su u sredini u kojoj su bili u doticaju sa slavenskim jezikom, koji su dobro poznavali. Metod je započeo državnu i vojnu službu, dok se kasnije povukao u monaški život, a Ćiril, rođen kao Konstantin, bio je visoko obrazovan filozof i učenjak, školovan na carskom dvoru u Carigradu.
U misiji u Velikoj Moravskoj razvili su pismo prilagođeno slavenskom jeziku, glagoljicu, te preveli liturgijske i biblijske knjige, čime su postavili temelje slavenske pismenosti i kulturne baštine. Time su omogućili približavanje vjerskog i kulturnog sadržaja narodu na njegovom jeziku.
Iako je njihova misija nailazila na otpor dijela franačkog klera, u Rimu je dobila priznanje pape Hadrijana II., koji je odobrio uporabu slavenskog jezika u liturgiji.
Nakon Ćirilove smrti, Metod nastavlja djelovati kao nadbiskup, a njihovi učenici šire njihovu baštinu po slavenskom svijetu, čime njihovo djelo poprima trajni povijesni značaj.
Iz glagoljaške tradicije kasnije se razvila ćirilica, dok se na širem južnoslavenskom prostoru razvijaju i druge pisane tradicije, uključujući bosančicu (bosanicu), koja je imala važnu ulogu u kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine i susjednih krajeva.
U hrvatskoj kulturnoj povijesti glagoljica je ostavila dubok trag, od Bašćanske ploče i Vinodolskog zakonika do „Misala po zakonu rimskoga dvora“ iz 1483. godine, prve tiskane hrvatske knjige.
Na prostoru Bosne i Hercegovine bosančica je bila široko korištena u srednjovjekovnim poveljama, natpisima i rukopisima, uključujući Povelju Kulina bana, Humačku ploču, stećke, Hvalov zbornik i Hrvojev misal, ostavljajući snažan trag u ukupnoj kulturnoj baštini ovih prostora.