Početak pregovora najavili su sredinom siječnja ministri vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore, Gordan Grlić Radman i Ervin Ibrahimović.
Oni su se sastali na brodu Jadran, koji je bio na redovitom remontu u crnogorskoj luci Bar.
Grlić Radman tada je ponovio da službeni Zagreb smatra kako školski brod Jadran pripada Hrvatskoj, da je kopnena granica na Prevlaci neupitna, a da će se granica na moru rješavati bilateralno.
Konzultacije se organiziraju u trenutku zategnutih odnosa, nakon što je Zagreb krajem prošle godine blokirao zatvaranje poglavlja 31 u pregovorima Crne Gore s Europskom unijom, a tome je prethodilo usvajanje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu sredinom prošle godine.
Potpredsjednik crnogorske vlade zadužen za vanjske i europske poslove Filip Ivanović izjavio je za televiziju Crne Gore da je službena Podgorica spremna razgovorom riješiti otvorena pitanja sa Zagrebom.
“Postoje dobra volja i spremnost”
“Postoji ne samo dobra volja, već i apsolutna spremnost da se u dobroj vjeri razgovara s našim partnerima i saveznicima u Republici Hrvatskoj te da se adresiraju sva pitanja od značaja za naše odnose. Sasvim sam siguran da ogromna većina tih pitanja o kojima će se razgovarati može biti riješena na obostrano zadovoljavajući način u najkraćem roku”, rekao je Ivanović.
Zastupnik Hrvatske građanske inicijative u crnogorskom parlamentu Adrian Vuksanović smatra da su konzultacije prava prilika da se s dnevne politike prijeđe na konkretna djela i stručni pristup pitanjima koja opterećuju odnose dviju zemalja.
“Želim također vjerovati da će se na odgovoran način pristupiti čitavoj ovoj problematici, da zapravo otvorena pitanja, kao što je to nekada bilo, ne budu otvoreni problemi, već da u jednom suglasju i političkoj komplementarnosti završimo taj proces”, rekao je Adrian Vuksanović iz HGI-ja.
Zahlađenje odnosa između Crne Gore i Hrvatske započelo je prošle zime nakon što je hrvatski ministar obrane Ivan Anušić otkazao, tijekom posjeta Crnoj Gori, susret s crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o brodu “Jadran” i spomen-ploči u nekadašnjem logoru Morinj u Kotoru.
Zaoštravanje odnosa
Dodatno zaoštravanje odnosa uslijedilo je krajem lipnja, kada je crnogorski parlament na prijedlog predsjednika Skupštine Crne Gore i čelnika prosrpske i proruske desnice Andrije Mandića usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu te logorima Dachau i Mauthausen.
Hrvatska je burno reagirala na donošenje tog dokumenta, poručivši kako žali što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive njihove države da “ne politizira žrtve Jasenovca”.
Tada je iz hrvatskog MVP-a Crna Gora upozorena da usvajanje ove rezolucije može ugroziti crnogorski put u EU.
Nakon toga, u lipnju, Zagreb je proglasio nepoželjnima predsjednika crnogorskog parlamenta Andriju Mandića, potpredsjednika crnogorske vlade Aleksu Bečića i prosrpskog zastupnika Milana Kneževića zbog “sustavnog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutarnje političke svrhe”, aludirajući na odluku o usvajanju rezolucije o Jasenovcu.
Sredinom studenog Hrvatska je Crnoj Gori uputila non-paper u kojem je postavila zahtjev za rješavanje desetak pitanja koja Zagreb smatra otvorenima i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose dviju država.
Nedugo nakon toga, Hrvatska je u Europskoj komisiji blokirala zatvaranje jednog od četiri poglavlja koja je Crna Gora trebala zatvoriti do kraja 2024. godine, a koja uključuju dobrosusjedske odnose.