Komemorativnim skupom i svečanim otkrivanjem novoizgrađenog spomenika u mjestu Kruševo kod Mostara, obilježena je 32. godina od ubojstva generala HOS-a i zapovjednika HOS-a za Hercegovinu Blaža Kraljevića i njegovih osam vojnika – Gordana Čuljka, Šahde Delića, Ivana Granića, Rasima Krasniqija, Osmana Maksića, Marija Medića, Vinka Primorca i Marka Stjepanovića.
Zapovjednik HOS-a i njegovih osam vojnika na tom su mjestu ubijeni 9. kolovoza 1992. godine, gdje se tada nalazio vojni punkt kojeg su nadzirale snage HVO-a, a pri povratku iz Mostara prema Ljubuškom gdje se nalazilo Zapovjedništvo HOS-a za Hercegovinu.
No, za mnoge nekadašnje pripadnike HOS-a najveće iznenađenje ovogodišnjeg svečanog ostavaranja spomenika i obilježavanja godišnjice ubojstva devet hrvatskih vojnika je prvi put nazočnost predsjednika Hrvatskog narodnog sabora i ujedno predsjednika HDZ-a sa suradnicima. “Iznenađenja” ili novosti oko konačnog procesuiranja odgovornih za ovu najveću tragediju među Hrvatima u BiH – nema.
Neki od njih više nisu među živima, a neki su i danas na slobodi, vjerojatno susretajući i pojedine članove obitelji ubijenih, te je izgledno kako će ovaj zločin, na koncu, biti prepušten vremenu, a pitanje zašto su njihovi sinovi, muževi i braća ubijeni, ostati neodgovoreno.
Po prvi put uključen HNS
Kao što je prethodno i najavljeno iz Udruge bivših pripadnika HOS-a ‘Vitez Blaž Kraljević’ ŽZH, predsjednika Stanka Primorca, pokrovitelj obilježavanja 32. godišnjice stradanja zapovjednika HOS-a za Hercegovinu i osmorice dragovoljaca HOS-a je Hrvatski narodni sabor (HNS) kao i udruge bivših pripadnika HOS-a te HSP BiH i HB. Ovo je po prvi put da se u obilježavanje ove tragedije i službeno uključio HNS.
Obilježavanje je počelo svetom misom u župnoj crkvi u Kruševu, potom polaganjem vijenaca kod spomenika svim poginulim hrvatskim braniteljima kod škole u Kruševu te otvaranjem novoizgrađenog spomenika stradalim HOS-ovcima te polaganjem vijenaca.
Spomenik – svaki od devet stupova na kojima su table s imenima ubijenih u čijem je središtu prijašnje spomen obilježje, kamen s tablom s imenima ubijenih, prije otvaranja bili su prekriveni platnom s fotografijama devetorice stradalih HOS-ovaca, a koje su podijeljene njihovim obiteljima.
Ljubuški imam u molitvi: “Šehidima i njihovim suborcima milost, dženet i raj”
Ovom prilikom, što je neuobičajeno i jedinstveno u cijeloj BiH, imam Medžllisa Islamske zajednice Ljubuški Šemso ef. Germić, izrekao je dovu-molitvu za poginule HOS-ovce islamske vjeroispovijesti.
“Posebno za šehide Šahdu Delića, Osmana Maksića i Rasima Krasniqija, koji su ubijeni zajedno s njihovim suborcima i kojima također daruj njihovu milost i u budućem svijetu uvedeš u dženet, odnosno, u raj. Dragi Bože, svima nama daruj mir, ljubav i razumijevanje, mir među ljudima i ustrajnost na putu istine, dobra, pravde i ljubavi”, rekao je, između ostaloga ljubuški imam.
“Nema cilja, razloga niti interesa kojim može opravdati ubojstva na Kruševu”
Kako je u svom obraćanju kazao Stanko Primorac, predsjednik udruge bivših pripadnika HOS-a, u ideji izgradnje spomenika pripadnicima HOS-a sudjelovale su brojne institucije, od federalnih do županijskih i gradskih razina, kao i da je spomenik opomena i poruka da se ovakav zločin više nikada ne dogodi.
Posebne zasluge za projekt izgradnju spomenika spomenute su prema gradovima Ljubuškom i Mostaru, kao i ŽZH-u i Vladi FBiH i federalnom ministru financija.
Predsjednik HSP BiH i HB, Zrinko Čuvalo u svom obraćanju je kazao kako “nema cilja, razloga niti interesa kojim može opravdati” ubojstvo devet HOS-ovaca na Kruševu.
“Prije 32 godine ovdje je izvršen čin bratoubilaštva. Ovih devetoro ubijenih, svih ovih 32 godine doživljavali su svoja nova ubojstva, s lažima koja su iznošene. Uzrok ovog zločina su zli ljudi koji su doprinijeli da ona vremena budu zla vremena. Apeliram i pozivam sve ljude da budemo ljudi razuma, nade, ljubavi i mira”, rekao je Čuvalo.
Čović na Kruševu: Zaliječiti ratne rane
Okupljenim se obratio i Dragan Čović kazavši kako “danas imamo posebno mjesto pijeteta”.
“Značaj ovog mjesta ogleda se i ovim današnjim okupljanjem. Ovaj spomenik je mjesto koje je puno više od toga, dio je pletera hrvatskog razmišljanja o prošlom vremenu i kako užasan rat može biti.
Ali sam isto tako siguran da će vrlo jasno svjedočiti kako se ovakvim događajima mogu pokušati zaliječiti ratne rane koje su uvijek, što je očito, vrlo svježe. Ono što je možda najvrjednije kada je u pitanju ovo naše spomen-obilježje je element zajedništva koje smo mogli čuti u svakoj riječi, iznesenoj prije mene ovdje”, rekao je Čović.
“Budemo li imali dovoljno odvažnosti i svega onoga što nam je potrebno kada stojimo ispred svog naroda, i kako promišljamo svakodnevnicu života, opot ono što nam je ostalo je zajedništvo. Zahvaljujem se svima koji su dali i najmanji doprinos da danas stojimo ovdje ispred ovog spmenika. On nije do kraja završen, ali ovdje može se doći, pomoliti, odati počast i biti ponosan, a onda promišljati i u vrijeme prije 32 godine”, rekao je Čović na Kruševu.
“Neka nam ovo bude ohrabrenje. Pozdravljen sam kao predsjednik HNS-a i duboko vjerujem da uz sve naše različitosti u premišljanjima prošlosti, sadašnjosti, pa vjerojatno i budućnosti, HNS može biti dovoljan za okupljanje svih tih različitosti. Naša kultura sjećanja treba se upravo zrcaliti ovdje, u našoj mudrosti koja će razboritost, nadu i ljubav povezati u jedan pleter da naša mladost ima svijetlu budućnot u kojoj neće razmišljati o ovakvim događajima. Neka ovo spomen obilježje usmjeri da naša energija ide u pravcu budućnosti naše djece i da više nikada ne bude iskušenja rata”, poručio je Čović u svom govoru.
Previšić: Hrvatsko licemjerje
Međutim, a kako se to moglo čuti među brojnim okupljenim, nekadašnjim pripadnicima HOS-a, ali i obiteljima stradalih, na prisutnost predsjednika HNS-a nisu gledali sa simpatijama. Među njima je i Pero Previšić, nekadašnji pripadnih HOS-a, a danas predsjednik Čapljinske neovisne stranke, oporbene stranke u tom gradu. On je tijekom govora predsjednika HNS-a Dagana Čovića prema njemu demonstrativno okrenuo leđa.
“Kao pripadnik HOS-a u to vrijeme i suborac pokojnog Blaža Kraljevića svake godine dođem na svetu misu za naše poginule suborce, plaganje cvijeća i paljenje svijeća. Ove godine je posebno – nakon dugo vremena, 32 godine, napravilo se dostojno spomen obilježje.
Ono što sam danas žalostan je što je bilo potrebno toliko godina da se napravi spomen obilježje hrvatskim sinovima koji su u to vrijeme branili našu domovinu, a posebno licemjerno ponašanje predstavnika HNS-a koji su financijski sudjelovali u izgradnji spomenika, a svi znamo da su oni koji svih ovih godina vode hrvatsku politiku, u biti, nalogodavci ubojstva Blaža Kraljevića i njegovih osam suboraca”, rekao je Previšić.
On je imao i svoju usporedbu: “To mogu usporediti ovako: isto kao da smo za ubijene fratre na Širokom Brijegu tražili novac od komunista i onda na pozivnici stavili petokraku kako bi pozvali te komuniste na otvaranje spomenika, svetoj misi i polaganju vijenaca. Tako da mogu kazati da sam još više žalostan zbog takvog hrvatskog licemjerstva i lažnog zajedništva koje se protura hrvatskom narodu. Zašto mi, kao Hrvati nismo pronašli krivce za ubojstvo Blaža Kraljevića i njegove pratnje 32 godine. To nisu uradili Srbni niti Bošnjaci, to su radili Hrvati i ubili najbolje hrvatske sinove”, zaključio je Previšić.
Primorac o pravdi: Hoće li vrijeme učiniti svoje?
No, ni nakon 32 godine ovaj zločin nema sudski epilog koji bi obiteljima dao barem malu zadovoljštinu. “Očito da smo osuđeni da oko ovog događaja vrijeme učini svoje. Po meni, iluzorno je više od pravosudnih institucija očekivati bilo što. Dakle, nadležno tužiteljstvo ima najmanje pet imena ubojica koji su sudjelovali u počinjenju ovog zlodjela i dostupni su pravosudnim organima.
Jednostavno ne znam je li to slučajno, ali je sigurno da sovje prste u tome ima politika. Ali, ako znamo da je jedan veliki broj ljudi koji su sudjelovali u pripremi ovog ubojstva još uvijek na istaknutim državnim i drugim dužnostima, onda nas ne treba čuditi zašto ovaj zločin nije dobio sudski epilog”, rekao je Stanko Primorac, predsjednik udruge HOS-a i zapovjednik HOS-a nakon ubojstva Blaža Kraljevića.
Osvrćući se na prisutnost izaslanstva HNS-a i predsjednika Dragana Čovića na Kruševu, Primorac je kazao: “Vjera nas uči da trebamo opraštati. Možda bih i mogao oprostiti, ali zaboraviti nikako. Zaista, ovo mjesto mora postati puno više i značajnije od samog mjesta obilježavanja godišnjice stradanja.
Ovo mjesto ima poruku, duboku ukornijenjenu, snažnu poruku Bosni i Hercegovini, ali i šire, tako da smo mi htjeli da HNS, ali i visoki dužnosnici i federalni, županijski ministri i dužnosnici Grada Mostara koji su nam financijski pomogli jer bez njih nismo mogli realizirati projekt. Naravno, tu moram spomenuti da je najviše sredstava izdvojio HSP iz svog proračuna i ugradio ih u ovaj pečat vremena HOS-a i HSP-a, kako bi ovo mjesto postalo i mjesto ponosa i prkosa, a možda jednog dana i hodočašća”, rekao je on.
Obitelji stradalih, HOS-ovci i brojna izaslanstva
Svečanosti otvaranja spomenika i polaganju vijenaca sudjelovali su obitelji stradalih HOS-ovaca kao i brojnni nekadašnji pripadnici HOS-a iz BiH i Hrvatske.
Događaju je nazočilo i izaslanstvo HNS-a predvođeno Draganom Čovićem, izaslanstva HSP-a BiH i Herceg Bosne s predsjednikom Zrinkom Čuvalo, izaslanstvo u ime Saveza udruga dragovoljaca HOS-a predvođeno Stankom Primorcem, izaslanik dopremijera Hrvatske i ministra branitelja i državni tajnik Zlatan Bašić, dopremijer i federalni ministar financija Toni Kraljević, federalni ministar za pitanja branitelja i invalida Nedžad Lokmić, ministar branitelja ŽZH Mladen Begić, ministar MUP-a ŽZH Mladen Bebek, ministrica financija ŽZH Blagica Leko, izaslanstvo Grada Ljubuškog predvođeno gradonačelnikom Vedranom Markotićem i predsjednikom Gradskog vijeća Tihomirom Kvesićem, kao i izaslanstvo Grada Mostara.