Crkva na Otoku Gospe od Škrpjela nikad nije bila pravoslavna jer u vrijeme njezine izgradnje u Kotoru i Perastu nije bilo pravoslavnoga stanovništva, priopćilo je Hrvatsko nacionalno vijeće Crne gore (HNV).
Agencija Speedboat & Semi-Submarine Tours Montenegro na svojim mrežnim stranicama piše kako je crkva na Otoku Gospe od Škrpjela “u početku građena kao pravoslavni hram, koju su kasnije obnovili Mlečani i pretvorili u rimokatoličku”, ističe HNV i dodaje kako agencija ni nakon telefonskoga razgovora nije htjela ukloniti i ispraviti netočan dio teksta vezan za povijest crkve na Otoku Gospe od Škrpjela.
Struktura i broj stanovnika u Perastu u 16. stoljeću jasno pokazuje da se crkva na Gospi od Škrpjela ne bi bila imala za koga graditi, ako je plan bio da se gradi za pravoslavno stanovništvo, jer njega u to doba na tom području nije bilo, piše HNV.
Podsjećaju kako u Kotoru i Perastu u prvoj polovici 16. stoljeća uopće nije bilo pravoslavnoga stanovništva te dodaju da je tek 1774. u Kotoru bilo svega 15,85 posto pravoslavnih.
Prema popisu stanovništva iz 1910., naglašavaju kako je u Kotoru s naseljima: Bogdašić, Kavač, Lepetane, Mrčevac, Orahovac, Škaljari i Špiljari bilo 3.939 katolika i 1.820 pravoslavnih, u Dobroti 792 katolika, 424 pravoslavnih, u Muo 581 katolik i 96 pravoslavnih, u Prčanju 860 katolika i 108 pravoslavnih, u naseljima Stoliv, Gornji i Donji 318 katolika i 67 pravoslavnih, Lastvi Gornjoj i Donjoj 703 katolika i 13 pravoslavnih, u Tivtu 1.785 katolika i 62 pravoslavna te u Perastu s naseljima: Gjurić, Kostanjica, Strp-Lipci 862 katolika i 358 pravoslavnih.
Ovim reagiranjem HNV Crne Gore, kaže, nastoji zaštiti interese domicilnog, autohtonog stanovništva Boke kotorske.