Tribina posvećena stotoj obljetnici obrane doktorske disertacije Ive Andrića čiji je naslov “Razvoj duhovnog života u Bosni pod utjecajem turske vladavine” održana je sinoć u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.
Tribini su organizirali Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača i HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, koja je ovim događajem obilježila 34 godine od obnove rada Napretka u Mostaru nakon što su komunističke vlasti 1949. godine zabranile njegov rad.
O Andrićevom književnom djelu i ostavštini govorili su bosanskohercegovački i hrvatski pisci Željko Ivanković i Josip Mlakić.
Prije ravno stotinu godina Ivo Andrić je upisao Filozofski fakultet u Grazu u jesen 1923. poradi nesvršenoga studija i opasnosti gubitka službe u inozemstvu, a u lipnju 1924. godine obranio doktorsku disertaciju ‘Razvoj duhovnog života u Bosni pod utjecajem turske vladavine’ – podsjetio je književnik Željko Ivanković.
No, za njega je, kako je kazao, ova disertacija važna što sliku Bosne gleda kroz sliku Franjevaca Bosne Srebrene, o kojima je Andrić pisao, a onda kroz Andrića kao pisca koji svjedoči o tome.
“Bosna, franjevci i Andrić su koncentrični krug jednog djelovanja” – kazao je Ivanković, naglašavajući kako su Bosana Srebrena i bosanski franjevci jedna institucija u kontinuitetu od 700 godina u BiH.
“Ne postoji nijedna druga i pouzdani su svjedoci vremena o kojima Andrić piše do njih. Govorim sada o samo jednom aspektu Andrićeve doktorske disertacije, o duhovnome životu, i to onoga što čini katolički društveni stup. Isto bi se tako moglo i o pravoslavnom, muslimanskom ili židovskom govoriti…. Andrić onda na literaran način cijelu našu povijest iznosi vani i svjedoči o njoj, pogotovo nakon dobivanja Nobelove nagrade, milijunima čitatelja koji će nas i Bosnu upoznati kroz literaturu“, zaključuje Ivanković.
Andrić nije za života dopuštao da se disertacija objavi kao knjiga. Prvi put je objavljena 1982. godine u Beogradu, dok je na hrvatski prevedena tek 2017. godine. Knjigu je objavio zagrebački izdavač AGM u prijevodu fra Pave Vujice, umirovljenog profesora njemačkog jezika s Franjevačke klasične gimnazije u Visokom.
U antiandrićevskom pamfletu Muhsina Rizvića “Bosanski Muslimani u Andrićevu svijetu” glavna zamjerka disertaciji odnosi se na način na koji je Andrić pisao o islamizaciji u Bosni i Hercegovini.
“Taj proces islamizacije je enigma jer mi nemamo povijesne građe da se na provjeren način progovori o tome, nego postoje različite teorije. Najbolja knjiga o islamizaciji je Nedima Filipovića, povjesničara, a koja je, po meni, u bosanskoj i bošnjačkoj javnosti prešućena“,, osvrnuo se na zamjerke pisac Josip Mlakić.
“Postoji veza između Napretka i Andrića jer je on bio i stipendista HKD ‘Napredak’, a i Napretkov fond za stipendiranje studenata nosi ime ‘Ivo Andrić – Vladimir Prelog“, istaknuo je ovom prigodom Miroslav Landeka, predsjednik HKD “Napreda” Glavna podružnica Mostar. Podsjetio je kako je HKD Napredak od 1990. godine do danas kroz Središnju upravu osigurao 3335 stipendija, a kroz podružnice je podijeljeno više od 1000 stipendija.
Moderator ove vrlo zanimljive tribine, organizirane iz dva povoda, bio je Danijel Vidović, ravnatelju Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, koji je također iznio niz zanimljivih podataka o životu i djelu Ive Andrića.