Građani Bosne i Hercegovine s nestrpljenjem čekaju objavu popisa 50 osnovnih proizvoda čije će cijene biti ograničene. Standard života jedan je od najnižih u Europi, dok sindikalna potrošačka košarica prelazi 3.000 maraka. U petak se nastavlja bojkot kupnje kao znak upozorenja i pokušaj pronalaska alternativa skupljim proizvodima.
Za mnoge građane odlazak u trgovinu postao je nalik posjetu muzeju – zbog visokih cijena osnovne namirnice sve su teže dostupne. Hrana poput mlijeka i kruha za mnoge je postala luksuz, a cijene neprestano rastu.
Potreba za ograničavanjem cijena osnovnih proizvoda
– Kruh je temelj svake trpeze. Nadamo se da će doći do dogovora o ograničenju cijena osnovnih vrsta kruha, iako u sustavu slobodnog formiranja cijena to nije lako postići – izjavila je Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača TK-a za federalna.ba.
No, samo ograničenje cijene kruha nije dovoljno. Potrebna je šira intervencija u regulaciju cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Istovremeno, u društvu je prisutna neracionalna potrošnja – dok se neki bore s osnovnim troškovima, često se može vidjeti bačeni kruh na ulicama.
– Najviše se vraćaju proizvodi iz jeftinijih kategorija kruha, što znači da potrošači ne biraju nužno najjeftinije opcije, već su skloniji skupljim vrstama – dodala je Bulić.
Ograničenje cijena i rastuće zaduženje građana
Građani polažu nade u najavljeno ograničenje cijena 50 osnovnih proizvoda, dok bojkot kupnje već prisiljava trgovce na organiziranje promotivnih akcija. Ipak, mnogi su primorani uzimati kredite kako bi pokrili osnovne troškove života. Trenutni dug građana kroz nenamjenske potrošačke kredite premašuje 9 milijardi maraka.
– Kako građani uspijevaju preživjeti? Vjerojatno uz pomoć dijaspore, sive ekonomije i neformalnih prihoda koji nisu evidentirani u službenim statistikama. Drugog racionalnog objašnjenja nema – smatra Admir Čavalić, predsjednik Kluba SBiH u Zastupničkom domu FBiH.
Podrška domaćoj proizvodnji kao ključ ekonomske stabilnosti
Ekonomski oporavak BiH ovisi o jačanju domaće proizvodnje, pri čemu poljoprivreda igra ključnu ulogu u gospodarskom razvoju. Vlada Tuzlanskog kantona ove će godine izdvojiti značajna sredstva za poljoprivredu i ruralni razvoj, dok je iz federalnog proračuna za ovu namjenu osigurano 183 milijuna maraka.
– Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u 2025. godini raspolaže s 15,07 milijuna maraka za potporu poljoprivredi i ruralnom razvoju – izjavio je Fedahija Ahmetović, ministar poljoprivrede TK-a.
Ulaganje u domaću proizvodnju povećalo bi konkurentnost domaćih proizvoda i poboljšalo uvjete za poslovanje realnog sektora. Ipak, dok se čekaju konkretne mjere, mnogi građani svakodnevno postavljaju isto pitanje: hoće li sutra imati dovoljno novca barem za kruh?