Dana 25. srpnja 1593. francuski kralj Henrik IV. obratio se na katoličku vjeroispovijest s protestantizma u kojem je odgojen. Zanimljivo je da je to učinio na poticaj svoje ljubavnice, slavne Gabrielle d’Estrées, koja je bila katolkinja. Inače, Henrikova zakonita supruga bila je poznata kraljica Margot, no brak Henrika i Margot bio je nesretan i bez djece.
Gabrielle d’Estrées zapravo je bila ljubav Henrikova života. Do obraćenja Henrik je bio prvak protestantske stranke u Francuskoj, koja je ratovala s katolicima u krvavom vjerskom ratu (sjetimo se samo pokolja u Bartolomejskoj noći). Henrik IV. je na francusko prijestolje došao kad je umro njegov rođak Henrik III., posljednji iz dinastije Valois. S Henrikom IV. došla je na vlast nova dinastija – Bourbon – koja će vladati Francuskom sljedećih 250 godina, a i danas vlada u Španjolskoj (kralj Juan Carlos izravan je muški potomak Henrika IV.).
Tek kad se Henrik obratio na katoličanstvo mogao je biti svečano okrunjen za kralja Francuske. To je i učinjeno u veličanstvenoj katedrali u Chartresu 1594. godine. Henrik IV. dao je ljubavnici Gabrielle d’Estrées visoke titule markize i vojvotkinje, a želio ju je i oženiti nakon što poništi svoj brak s kraljicom Margot. Međutim, Gabrielle je tragično umrla od eklampsije dok je bila trudna, noseći Henrikovo četvrto dijete. Kralj je bio shrvan žalošću. Henrikovo pristajanje uz katolike konačno je okončalo vjerske ratove u Francuskoj. Ni protestanti nisu loše prošli, jer je Henrik bio blag prema njima i izdao je poznati Edikt iz Nantesa, kojim su protestantima zajamčena znatna prava i vjerske slobode.
