Europska komisija u srijedu je odobrila reformske programe pet zemalja zapadnog Balkana, što otvara put za početak isplata iz Instrumenta za rast i reforme vrijednog šest milijardi eura.
Komisija je odobrila pet reformskih programa, neposredno prije odlaska predsjednice Ursule von der Leyen na zapadnobalkansku turneju. Odobreni su reformski programi Albanije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Preostala je još Bosna i Hercegovina koja, zbog poteškoća u unutarnjoj koordinaciji, još nije ni predala svoj reformski program.
“Komisija očekuje da Bosna i Hercegovina službeno preda svoju reformsku agendu kako bi počela s njezinom analizom i nastavlja podržavati vlasti da je finaliziraju, za dobrobit svih građana”, kaže se u priopćenju Komisije.
Europska unija je donijela Plan rasta za zapadni Balkan kako bi pomogla tim zemljama u europskim integracijama. U tom planu za razdoblje do 2027. godine predviđena je financijska omotnica od šest milijardi eura od čega su dvije milijarde bespovratne, a četiri milijarde vrlo povoljni zajmovi.
“Impresionirana sam radom naših zapadnobalkanskih partnera na njihovim reformskim programima”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, dodajući da je cilj tih programa približiti gospodarstva tih zemalja europskim kako bi se mogla natjecati na jedinstvenom europskom tržištu.
“To je veliki skok prema Europskoj uniji”, rekla je.
Von der Leyen u četvrtak kreće na četverodnevnu turneju po zemljama zapadnog Balkana. Najprije ide u Albaniju, zatim u Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo i Crnu Goru, gdje će razgovarati s čelnicima tih zemalja.
U Bosni i Hercegovini osim Sarajeva posjetit će i Jablanicu, koja je nedavno pogođena katastrofalnim poplavama.
Nakon što je Komisija usvojila reformske planove ovih pet država stekli su se uvjeti za potpisivanje ugovora o zajmovima i korištenju bespovratnih sredstava s korisnicima. Ti ugovori uključuju obveze korisnika da poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje, otkrivanje prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti koje bi mogle ići na financijsku štetu EU-a.
Po potpisivanju tih ugovora korisnici će moći tražiti isplatu pretfinanciranja u visini do sedam posto ukupne alokacije koja je za njih predviđena.