„Javnom sektoru kronično nedostaju kompetentni stručnjaci iz oblasti sigurnosti i međunarodnih odnosa i to u svim segmentima, od planiranja, operativnog djelovanja, analitike, podrške, upravljanja, nadzora i slično“, rekao je je pročelnik Sigurnosnih i međunarodnih studija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru doc. dr. sc. Damir Bevanda.
Objasnio je kako 21. stoljeće između ostaloga karakterizira s jedne strane opća sekuritizacija društva, a s druge strane izrazito složeni međunarodni odnosi s velikim brojem izazova. „Kada je oblast sigurnosti u pitanju svakako da su glavni poslodavci agencije za sprovođenje zakona u Bosni i Hercegovini na svim ustavnim razinama, oružane snage, obavještajno-sigurnosni sektor i slično“, kazao je dr. Bevanda.
Istaknuo je kako privatni sektor u ekonomski jakim državama polako preuzima primat upošljavanja stručnih kadrova iz oblasti sigurnosti te da je u BiH privatna sigurnost u smislu predmetnih kompetencija u razvoju i otvara mogućnost zapošljavanja. „Ako govorimo o oblasti međunarodnih odnosa i diplomacije ključni poslodavac u Bosni i Hercegovini su vanjski poslovi. Što se tiče privatnog sektora ciljani poslodavci su velike transnacionalne tvrtke koje svoje poslovanje nalaze i u Bosni i Hercegovini te eventualno jaki gospodarski subjekti iz BiH koji planiraju regionalno i dalje širenje“, poručio je pročelnik dr. Bevanda.
Na Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru ove akademske godine upisana je druga generacija studenata sigurnosnih i međunarodnih studija. „Studij je pokrenut iz potrebe akademske izobrazbe stručnjaka iz oblasti sigurnosti međunarodnih odnosa, kao odgovora na društvene promjene u smislu globalizacije sigurnosnih izazova“, kazao je pročelnik dr. Bevanda i dodao kako studij omogućuje usvajanje temeljnih znanja o oblastima sigurnosti i međunarodnih odnosa te metodoloških pristupa za izučavanje sigurnosnih pojava i razumijevanje diplomatske realnosti.
„Specifičnost oblasti koje Sigurnosni i međunarodni studiji obuhvaća su sigurnost i diplomacija, a u najvećoj mjeri su zatvorene za širi dio javnosti. Upravo zato posjet različitim institucijama, uz gostovanja stručnjaka iz prakse obogaćuju studij“, rekao je je dr. Bevanda.
Naglasio je kako su studenti u prilici čuti i vidjeti temeljne procese, primjerice upravljanja krizama, diplomatske korespondencije ili zaštite važnih objekata. „Uz nastavni kadar matičnog Sveučilišta u Mostaru i sveučilišta iz BiH i EU na studiju je angažiran određeni broj profesora s bogatom praksom iz različitih oblasti sigurnosti i međunarodnih odnosa, što uz teorijska znanja, kroz različite autentične studije slučaja dodatno pomaže u stjecanju kompetencija“, istaknuo je pročelnik dr. Bevanda i dodao kako je ovakav vid organizacije studija od velikog značaja studentima.
„Studenti se kroz studij upoznavaju sa sigurnosnim i diplomatskim sustavom Bosne i Hercegovine, razvijaju socijalne i komunikacijske kompetencije te analitički pristupaju razumijevanju sigurnosnih i međunarodnih procesa i fenomena“, kazao pročelnik dr. Damir Bevanda.
Diplomski sveučilišni studij Sigurnosnih i međunarodnih studija ima dva smjera, a to su: Sigurnost i Međunarodni odnosi i diplomacija. Objasnio je kako završetkom studija studenti stječu zvanje magistar sigurnosti ili magistar međunarodnih odnosa i diplomacije, ovisno o smjeru koji su izabrali. „Magistri sigurnosti stječu kompetencije poznavanja strukture, područja i subdisciplinarnih oblasti sigurnosnih studija te poznavanje i razumijevanje srodnih disciplina, kao što su politologija, povijest, pravo, ekonomija, komunikologije i slično“, kazao je pročelnik dr. Bevanda.
Istaknuo je kako su razumijevanje sigurnosnih fenomena, aktera i tendencija u području upravljanja sigurnosnim izazovima samo neke od kompetencija ovog smjera. „Magistri međunarodnih odnosa i diplomacije suvereno poznaju strukturu i područje međunarodnih odnosa, sastavnice, aktere i potencijalne ishode procesa u međunarodnim odnosima i razvijaju sposobnost kreiranja i evaluacije vanjske politike, kao i temelje diplomatskog komuniciranja i upravljanja vanjskopolitičkim izazovima.“