Na dan kada je rođen književnik Benjamin Tolić, u njegovom rodnom Posušju, upriličena je svečanost dodjele učeničke stipendije i književne nagrade Benjamin Tolić, te predstavljanje nove knjige Benjaminov zbornik, u čast eruditu i domoljubu. Istog dana 8. srpnja u drugom dijelu programa posjetitelji su imali priliku uživati u kazališnoj predstavi Mire Gavrana.
Na početku su se obratili organizatori skupa načelnik općine Posušje Ante Begić, predsjednik Ogranka Matice Hrvatske u Posušju Blago Kovač i predsjednica Zaklade Društva hrvatskih književnika u BIH i Južnohrvatskog ogranka Društva hrvatskih književnika Anita Martinac.
Načelnik Ante Begić pozdravio je goste iz Zagreba Benjaminovu suprugu akademkinju Dubravku Orajić Tolić, te uvažene akademike, književnike, glumce i novinare, a izrazio nadu da će se ova lijepa suradnja nastaviti i u budućnosti. Književnica Anita Martinac istaknula je inicijativu koja je poslana Općinskom vijeću Posušje da se 8. srpnja proglasi Benjaminovim danom, te da se nastavi tradicija dodjele stipendije i književne nagrade upravo na ovaj dan.
Učenička stipendija u novčanoj nagradi od 1000 eura, Benjaminovu medalju, povelju, i laptop načelnik Ante Begić uručio je svršenoj učenici Gimnazije Fra Grgo Martić u Posušju Jeleni Čamber, koja je s iznimnim rezultatima završila Gimnaziju i Srednju glazbenu školu, te sudjelovala na brojnim županijskim i federalnim natjecanjima.
Književnu nagradu u novčanom iznosu od 2000 eura, Benjaminovu medalju i povelju književnica Anita Martinac uručila je Ivanu Šimiću za knjigu Matijino stoljeće rata.
Ivan Šimić rođen je u Dragićini pored Gruda 1964. godine. Po obrazovanju inženjer, a po zanimanju poduzetnik, Šimić uz svoj posao već dvadesetak godina objavljuje kolumne i kratke priče u različitim časopisima i na portalima. Izbor njegovih tekstova objavljen je 2014. u knjizi „Hercegovac s razlogom“. Prošle godine u nakladi „Despot infinitusa“ iz Zagreba objavljen je njegov roman „Matijino stoljeće rata“ za koji je upravo dobio književnu nagradu „Benjamin Tolić“ za 2024. godinu. Radi se o romansiranoj obiteljskoj priči koja se proteže kroz cijelo 20. stoljeće.
Od knjiga pristiglih na Natječaj za književnu nagradu Benjamin Tolić članovi Prosudbenog Povjerenstva (književni kritičar Damir Pešorda, Mate Kovačević prošlogodišnji dobitnik iste nagrade i Anite Martinac u ime Zaklade) složili su se oko toga da nagrada pripadne romanu Matijino stoljeća rata, kao i oko toga da knjiga Zdenke Čorkalo i Stojićeva zbirka priča također zaslužuju pohvalu zbog zanimljive tematike i pripovjedačkog umijeća. U nagrađenom romanu Matijino stoljeće pred čitateljevim očima oživljava početak dvadesetog stoljeća kada po prvi put veći broj mladića iz hercegovačkoga kraja pokušava otići trbuhom za kruhom u Ameriku; gladne godine potkraj Prvog svjetskog rata kada fra Didak Buntić spašava hercegovačku djecu odvodeći ih u Slavoniju; galicijsko blato i uzaludno prolivena krv na istočnom frontu između ostalih i brojnih hercegovačkih mladića; izgradnja crkve u Grudama i živopisni lik župnika fra Gabre Grubišića koji je crkvu gradio; šverc duhana i nadmudrivanje sa žandarima i financima; Drugi svjetski rat i popratni zločini četnika i partizana i, konačno, ratni sukobi devedesetih godina dvadesetoga stoljeća. Glavnoj je junakinji u Prvom svjetskom ratu ubijen otac, u Drugom muž, a u trećem ratu koji je preživjela, onom devedesetih, ubijeni su joj sin i unuk. Pred čitateljem – a roman se čita u dahu – izrasta ne samo povijest jedne obitelji s njezinim traumatičnim iskustvima, nego i svojevrsna rekonstrukcija života hercegovačkog puka kroz to vrijeme, oživljena povijest.
Nakon programa dodjele stipendije i nagrade koji je moderirala Zdravka Pišković, upriličeno je predstavljanje Benjaminovog zbornika, u čast eruditu i domoljubu sa prošlogodišnjeg simpozija, nakladnika Alfa d.d. Zagreb i Ogranak Matice hrvatske u Posušju. Zbornik su predstavili glavni urednik akademik Božidar Petrač, hrvatski književnik, književni kritičar, novinar, prevoditelj i profesor Damir Pešorda, novinarka HINE Smiljana Škugor Hrnčević i književnica Anita Martinac, a ulomke Benjaminovih radova govorio je kazališni, televizijski i filmski glumac Robert Kurbaša.
Publika je imala priliku čuti brojne anegdote iz Benjaminovog života, govorilo se o njegovom osebujnom stilu, britkoj riječi, doprinosu hrvatskoj književnosti i političkoj misli, dok je glumac Robert Kurbaša ilustrirao Benjaminovu starčevičansku i matoševsku satiru, ali i liričnost i ljubav prema Domovini.
U drugom djelu programa posjetitelji su mogli uživati u izvrsnoj predstavi Mire Gavrana na Kavici u podne.
Sadržajan program uz prijateljsko ozračje najavljen je i za sljedeća dva dana 9. srpnja u Širokom Brijegu u Narodnoj knjižnici od 19:00 sati i 10. srpnja Vitezu u HNK Napredak od 19:00 sati koji su također otvoreni za javnost.