Civilna zaštita i vatrograstvo: Ojačani kapaciteti za integralno planiranje spremnosti

U okviru projekta „Zajednički odgovor“, kojeg financira Europska unija, u Bosni i Hercegovini je, u razdoblju od 25. do 28. ožujka 2024. godine održan niz aktivnosti s predstavnicima institucija nadležnih za oblast civilne zaštite iz BiH i CG, na temu integralnog planiranja spremnosti, s ciljem smanjenja rizika od prirodnih nesreća i drugih katastrofa.

Obuke su imale za cilj podizanje svijesti i jačanje otpornosti na katastrofe s kojima bi se pojedina područja/regije mogle suočiti kroz sustavan pristup identifikaciji, procjeni i smanjenju rizika. U suradnji s međunarodnim ekspertima, koji su predstavili iskustva EU zemalja, kreiran je set preporuka za unapređenje prekogranične suradnje, koji će u narednom razdoblju biti predstavljeni nadležnim institucijama u formi prijedloga.

Tijekom zajedničkih događaja u Mostaru, za predstavnike poduzeća je organizirana radionica na temu protokola uključivanja poduzeća u slučaju izvanrednih stanja i prirodnih nesreća, a interventne službe su uzele učešće u vježbi spašavanja osoba s invaliditetom.

„Planskim dokumentima civilne zaštite identificirana su ključna poduzeća koja u slučaju izvanrednih stanja i prirodnih nesreća mogu biti angažirana za potrebe intervencije i oporavka. U tim situacijama, imenovani krizni stožer ima zakonsko pravo da mobilizira i angažira ova poduzeća tj. njihovu opremu/mehanizaciju i ljude, a oni su se po zakonu dužni odazvati. Naravno, pored obaveze, poduzetnici i njihovi radnici imaju i određena prava koja su zakonski definirana. Ovaj protokol suradnje je predstavljen poduzetnicima, s kojima su definirani i prijedlozi za bolji i učinkovitiji sustav intervencije“, izjavio je ravnatelj Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK Eugen Ćubela.

Prekogranični partneri projekta „Zajednički odgovor“ su, od srpnja 2022. radili u više pravaca, kako bi na sveobuhvatan način ojačali sustavcivilne zaštite. Edukacijom i tehničkom podrškom ojačani su kapaciteti nadležnih institucija u oblasti izrade planskih dokumenata, kreirane su Procjene ugroženosti od požara i Planovi zaštite od požara za četiri općine, za HNK te za institucije koje rade s osobama s invaliditetom. Za interventne službe (vatrogasce, GSS službe te jedinice za spašavanje na vodi i pod vodom) je nabavljena specijalizirana oprema vrijednosti 187.150 KM, koja je značajno unaprijedila brzinu i kvalitetu intervencija na terenu. Organiziran je i niz edukacija i interventnih vježbi koje su simulirale različite krizne scenarije. Posebna pažnja je posvećena podizanju svijesti o odgovornom ponašanju svakog pojedinca. Kroz različite aktivnosti i promotivno – edukativne događaje je ukazivano da svaki akter u društvu može doprinijeti boljem sustavuprevencije – od škola koje grade pozitivne navike kod naših najmlađih, do privatnih firmi koje svojim poslovnim postupcima kao što su kvaliteta izgradnje, kvaliteta elektroinstalacija, i sl., direktno utiču na prevenciju od katastrofa.

Regija Hercegovine i Crne Gore je pod značajnim rizikom od požara i potresa, dok su sjeverni dijelovi susjednih zemalja ugroženi i poplavama. Zajednički problemi su stvorili potrebu za zajedničkim odgovorom i tako je nastalo prekogranično partnerstvo „Zajednički odgovor za bolji sustav zaštite i spašavanja“, koje uz podršku Europske unije radi na unapređenju sustava prevencije, upravljanja rizicima i procesom oporavka od katastrofa i prirodnih nesreća u prekograničnom području BiH – CG“.

„Pored opreme, edukacija i uspostave suradnje, vidjeli smo odlične primjere iz oblasti prevencije, od čega bih posebno istakla Operativni centar civilne zaštite – tehnologiju i sustaverane prevencije koje Centar koristi. Nadam se da ćemo uskoro i u Crnoj Gori imati slične mehanizme za praćenje i prevenciju i da će nam suradnja i poznanstva iz BiH pomoći u procesu uspostave“, istakla je Tijana Rakočević, predstavnica Službe zaštite i spašavanja Nikšić.

„Nesreće ne poznaju granice niti administrativne barijere. Jako je važno da se integralnim planiranjem spremnosti identificiraju i analiziraju rizici, posljedice koje mogu uzrokovati te da se procijeni na koji način se može odgovoriti vlastitim resursima, a u kojem dijelu je potrebno zatražiti pomoć eksternih aktera.“, naglasio je Šefik Muhić, konzultant iz oblasti civilne zaštite i spašavanja.

Aktivnosti su organizirane kroz projekt „Zajednički odgovor“ čija ukupna vrijednost iznosi preko 590.000 eura, od čega je Europska unija osigurala oko 490.000 eura bespovratnih sredstava. Realizacija je počela 1. srpnja 2022. i trajat će 2 godine, a provode ga Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ u suradnji s partnerima: LiNK Poduzetničkim centrom i Fondacijom za razvoj sjevera Crne Gore (FORS MNE).

Najnovije

Koalicijski sporazum pet hrvatskih stranaka u finišu: Za 15 dana izlaze s kandidatom za Predsjedništvo BiH

Predsjednici pet hrvatskih stranaka iz Bosne i Hercegovine, koje...

Grad Mostar najoštrije osuđuje nastavak pritiska i mobinga na gradske službenike

Grad Mostar najoštrije osuđuje nastavak javnih istupa koji imaju...

Aktivnosti HT Eroneta predzadnji dan sajma

Predzadnji dan Međunarodnog sajma gospodarstva na izložbenom prostoru HT...

Gradske službe ne vode politiku, nego zakonite postupke

Odjel za urbanizam i nadležne gradske službe ne bave...

Matica hrvatska Travnik ustanovljuje nagradu „Ivo Andrić“

 Ogranak Matica hrvatska u Travniku ustanovljuje književnu nagradu „Ivo...

Katastar pod političkim pritiskom: Tko pokušava prekrojiti vlasništvo u Mostaru?

Posljednja dešavanja i postupanja u Odjelu za urbanizam i...