Današnji broj Večernjega lista, izdanja za BiH, donosi opsežan razgovor s predsjednicom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marijom Buhač, objavljen pod naslovom ”Ne manjka nam odlučnosti i hrabrosti crpiti snagu iz uspjeha, učiti iz pogrešaka i odgovorno raditi svoj posao”.
Tekst koji je pozicioniran i na naslovnici tiskovine i koji obrađuje nekoliko vitalnih tema za sadašnjost i budućnost HNŽ-a, prije svega pitanje donošenja i primjene seta novih zakona, u podnaslovu ističe poruku ” Ultimativno odbijam kupovati socijalni mir nerealnim planiranjima i obećanjima bez uporišta u stvarnim proračunskim mogućnostima”. Razgovor koji je vodio novinar Dario Pušić prenosimo ga u cijelosti:
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije u aktualnom sazivu izišla je iz prve godine svojega mandata koji je otpočeo preuzimanjem dužnosti 9. studenog 2023. Samim imenovanjem, preuzeli su vruć krumpir štrajka zdravstvenih djelatnika koji su uspješno riješili, a kroz proteklih godinu i mjesec dana susreli su se s nizom izazova, od konačnoga rješavanja gorućih pitanja popunjavanja nedostajućih upravljačkih i policijskih kadrova u MUP-u, uvođenja demografskih mjera za mlade, potom nezahvalnih okolnosti u kojima je nužno očuvati stabilnost Proračuna i županijske likvidnosti, preko tragične prirodne katastrofe s velikim brojem ljudskih žrtava iz listopada prošle godine, do aktualnoga štrajka prosvjetnih djelatnika.
U svemu tomu, godinu su uspjeli zaključiti isplatom jednokratne financijske potpore svim proračunskim korisnicima te usvajanjem čak pet vitalnih zakona za budućnost Županije.
Predsjednice Buhač, kako biste sami ocijenili rad Vlade HNŽ-a u 2024. godini?
– O našem će radu konačni sud svakako dati žitelji ovoga prostora, kako to demokratski uređeno društvo i predviđa, ali budući me pitate za mišljenje o protekloj godini i načinu na koji smo kolege ministri i ja odgovorili izazovima, a dominantno je riječ o naslijeđenim problemima koji tište našu sadašnjicu, kada podvučem crtu iskreno sam zadovoljna radom Vlade kao kolektivnoga tijela koje je preuzelo odgovornost za HNŽ i ne tako zahvalnom trenutku. Svakako, postoje neki segmenti kojima smo mogli posvetiti više pozornosti i vjerojatno učiniti i nešto više, ali često su ishodi suočavanja s određenim pitanjima stvar spleta okolnosti koje u konačnici i odrede uspješnost našega rada, odluka koje donosimo i poteza koje povlačimo. Ono što je sigurno, ne manjka nam odlučnosti i hrabrosti crpiti snagu iz uspjeha, učiti iz pogrešaka i odgovorno raditi svoj posao.
Aktualni štrajk prosvjetnih djelatnika ipak navlači sjenu na ukupan dojam o godini koja je iza nas?
– Ne mogu biti zadovoljna činjenicom da je u javnosti trenutačno glavna tema štrajk prosvjetnih djelatnika koji je zasjenio i u drugi plan gurnuo sve druge aktivnosti Vlade, ali i sve druge pojave u našem društvu uopće. No, to je razumljivo kada uzmete u obzir činjenicu koliko tjedana su učenici u HNŽ-u bili izvan školskih klupa i koje je razmjere poprimilo medijsko razračunavanje unutar tih procesa.
Duboko sam razočarana time što štrajk prosvjetnih djelatnika nije okončan dijalogom socijalnih partnera, nego je o njegovoj zakonitosti morao odlučivati odnosno odlučuje sud. Međutim, i unatoč tomu i bez obzira na konačnu sudsku odluku, jedino dugoročno i održivo rješenje jest postizanje dogovora, a naša spremnost za razgovore nikada nije bila upitna. Da se ne vraćam na sve što je više puta ponovljeno, zaključit ću jasnom porukom kako je stabilnost javnih financija Vladin prvi prioritet, a možemo ju održati samo ako financijama gospodarima odgovorno. Ultimativno odbijam kupovati socijalni mir nerealnim planiranjima i obećanjima bez uporišta u stvarnim proračunskim mogućnostima. Zato i ovom prigodom pozivam socijalne partnere na razumnost i realno sagledavanje stvarnosti kako bismo iz svega konačno izišli realnim i održivim dogovorom. K tomu, tek nas čeka otvaranje pitanja kvalitete našega prosvjetnog sustava i iznimno loših međunarodnih pokazatelja ishoda učeničkih postignuća odnosno otvaranje pitanja reformi koje su nužno pred nama.
U ovomu se trenutku ipak doima kako će i ovu godinu obilježiti sindikalna nezadovoljstva?
– Upravo zato moramo donijeti zakone koji će sustavno riješiti trenutačna otvorena pitanja i vrlo jasno utvrditi i pitanje plaća, povećanja plaća, naknada i ostaloga. Sve to kako bismo izjednačili pojedina prava svih proračunskih korisnika odnosno utvrdili jasan sustav i okvir za utvrđivanje samoga iznosa plaća, njihova porasta, ali i ulogu svih dionika toga sustava. Vlada mora upravljati sustavom kako bi on bio stabilan, održiv i kako bi se planski razvijao, a ne donositi ad hoc rješenja po određenim pojavama. Tu, prije svega, mislim na Zakon o plaćama, Zakon o državnim službenicima i sl.
Često ste isticali kako je važno održati razvojnu proračunsku dimenziju, što u ovim okolnostima nije zahvalna zadaća. Međutim, uspjeli ste aktivirati značajnu demografsku mjeru za mlade bračne parove te na samom isteku godine odgovoriti i na inflatorni porast životnih troškova?
– Jednokratnu financijsku pomoć svim proračunskim korisnicima u iznosu od 1000 KM isplatili smo na izričito traženje sindikalnih organizacija, a na tragu pripadajuće odluke Vlade FBiH o mogućnosti takvoga načina ublažavanja porasta osnovnih životnih troškova. Iskreno, nisam sretna s takvim pristupom, osobito pokraj umirovljenika i niza socijalno ugroženih kategorija našega pučanstva s kojima dijelimo svakodnevnicu.
Međutim, ispoštovali smo to traženje naših socijalnih partnera, unutar čitavoga niza poteza koje smo povukli na tragu poboljšanja materijalnog statusa proračunskih korisnika iz svih sektora i resora, od prosvjete, preko policije do zaposlenika u javnoj upravi.
Vezano za demografsku mjeru koju spominjete, Vlada je za proteklu godinu donijela Odluku o subvencijama poreza za mlade pri kupnji prve nekretnine ili građevinskoga zemljišta i za tu namjenu smo osigurali 750.000 KM proračunskih sredstava.
Subvencije su isplaćene korisnicima koji su, po javnom pozivu, ostvarili prava na refundiranje plaćenoga poreza, a raduje me što je prošle godine gotovo 80 mladih obitelji dobilo sredstva po ovomu osnovu. Ovu ćemo mjeru svakako nastaviti i u ovoj godini, uz razmatranje modela izmjene odluke kako bi još veći broj mladih mogao koristiti ovo pravo.
Napravili ste iskorak po pitanju usvajanja novih zakona ili, pak, izmjena i dopuna postojećih. Pobrojite nam što to konkretno znači za žitelje HNŽ-a odnosno koje ste promjene osigurali?
– Na tim smo zakonima, uza sve nedaće koje su se isprječivale na putu, uporno radili cijelu godinu i neki su u obliku nacrta, a neki su u odliku prijedloga prošli skupštinski postupak tako da ćemo ih uskoro imati na snazi u punom obujmu. Riječ je o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom, potom Zakonu o socijalnoj skrbi te o zakonima koje HNŽ dosad uopće nije imala: Zakon o kulturi, Zakon o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada te Zakon o studentskom radu u HNŽ-u.
Osim toga, vrijedi podsjetiti i na činjenicu da smo, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, usvojili i novu listu lijekova obveznoga zdravstvenog osiguranja HNŽ-a kojom su na tržište vraćeni i strani proizvođači, ali i uvršteno čak 135 novih zaštićenih naziva lijekova.
Idemo redom, što konkretno donose Izmjene i dopune Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom?
– Najvažnija izmjena u tomu je što smo propisali da pravo na dječji dodatak, bez obzira na visinu prihoda zajedničkoga kućanstva, pripada svoj djeci bez jednoga ili oba roditelja, kao i djeci oboljeloj od zloćudnih bolesti. Te smo izmjene radili vodeći se načelom socijalne pravednosti i osjetljivosti prema potrebama djece bez roditelja i teško oboljele djece i članova njihovih obitelji.
Osim toga, utvrdili smo rok unutar kojega poslodavci centrima za socijalnu skrb mogu podnijeti zahtjev za povrat novčanih sredstava isplaćenih umjesto plaće majci u radnomu odnosu za vrijeme izostanka s posla poradi trudnoće, poroda i njege djeteta. Kada govorimo o fiskalnim učincima tih izmjena, u proračunu za 2025. planirali smo dodatna sredstva za njihovu provedbu. U skladu s procjenama centara za socijalni rad prema kojima će opisana prava ostvarivati otprilike 500 djece bez jednoga ili obadva roditelja odnosno procjenama Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi prema kojima u pravo uvodimo 30 djece s teškim zloćudnim oboljenjima.
S druge strane, govoreći o socijalno najugroženijoj kategoriji naših sugrađana, istoga su dana na sjednici Skupštine usvojene i Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi HNŽ-a?
– Taj je zakon dugo na snazi, ali su njegove ranije odredbe obuhvaćale relativno mali broj korisnika koji su mogli ostvariti prava koja zakon propisuje. Zato smo odlučili ići s proširenjem prava i samih usluga unutar socijalne skrbi što povećava i sami broj korisnika. Prijedlog novoga zakona preciznije utvrđuje korisnike, dopunjuje ih i revidira uvjete za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć, propisuje socijalne usluge i razrađuje način njihova pružanja, propisuje postupak registriranja udruga građana, zaklada, vjerskih zajednica i drugih pravnih osoba za obavljanje djelatnosti socijalne zaštite te uvodi obvezni unutarnji i stručni nadzor nad radom pružatelja socijalnih usluga. Najvažnije promjene su preciznije utvrđen i proširen krug korisnika prava i usluga u sustavu socijalne zaštite. Također, uveli smo i nove kategorije djece korisnika, i to dijete koje je u sukobu sa zakonom, riziku od razdvajanja, žrtva obiteljskoga ili drugoga nasilja, žrtva trgovine ljudima, žrtva zloupotrebe psihoaktivnih sredstava i drugih oblika ovisnosti, dijete bez pratnje ili maloljetna trudnica. Uveli smo i nove kategorije punoljetnih osoba korisnika, a to su žrtve obiteljskoga ili drugoga nasilja, žrtve trgovine ljudima, ovisnici o psihoaktivnim sredstvima i drugim oblicima ovisnosti te beskućnici. Proširena su postojeća i uvedena nova prava u sustavu socijalne skrbi, a riječ je o stalnoj novčanoj pomoći, potom mjesečnoj naknadi djetetu kojemu troškove usluge smještaja izmiruje županijski proračun te pravu na naknadu za redovito studiranje.
To zasigurno nosi izrazita povećanja na proračunskoj stavci za ovo područje?
– Istina je kako Izmjenama i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi značajno povećavamo broj korisnika koji mogu ostvariti određena prava, ali to je i bila intencija kojom smo krenuli u taj postupak. Naravno, time uvećavamo i financijske iznose koje korisnici tih prava ostvaruju. Važno je naglasiti kako radimo na tomu da centri za socijalnu skrb koji su ključni u provedbi ovih zakona, pojednostave postupke za ostvarivanje prava kako bi naši sugrađani kojima ta prava pripadaju mogli, uz osjetno manje administrativnih koraka i prepreka, svoja prava i ostvariti. Naš cilj i želja su obuhvatiti što više ljudi u stvarnoj potrebi i omogućiti im što lakšu dostupnost korištenja tih prava. Fiskalni učinci primjene Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom i Zakona o socijalnoj skrbi koji obuhvaća i civilne žrtve rata, znače da ćemo u proračunu za 2025. za njihovu provedbu izdvojiti ukupno 21.202.000 KM.
Godinu ste zaključili i usvajanjem triju potpuno novih zakona koje Hercegovačko-neretvanska županija dosad uopće nije imala, primjerice Zakona o kulturi…
– Mi smo prva Vlada koja je odlučna u tome da ovu iznimno bitnu granu života naše zajednice zakonski uredimo. Resorno ministarstvo priredilo je nacrt zakona i on je, možemo kazati, prošao prvo čitanje. S obzirom na činjenicu da je riječ o Zakonu koji prvi put donosimo, bit će potrebna najšira moguća rasprava svih dionika na koje se njegove odredbe odnose i čije će djelovanje regulirati kako bismo, kroz mišljenja i prijedloge ljudi i organizacija kojima je kultura osnovna djelatnost, u konačnici iznjedrili najbolja rješenja.
Cijeneći činjenicu da želimo sustavno urediti javni interes u kulturi, ostvarivanje javnoga interesa u kulturi, djelatnosti kulture i nositelje djelatnosti u kulturi, financiranje i poticaj kulturnom razvitku, nadzor kao i druga pitanja od značaja za kulturu, razumjeti ćete zašto držim kako je do usvajanja konačnoga teksta toga zakona potrebno podrobno proći sve nužne korake.
Činjenica koju treba otvoreno kazati jest kako su brojne poteškoće u radu na području kulture proizlazile upravo iz nedostatne zakonske regulative, što nas je i ponukalo uhvatiti se s tim u koštac i konačno urediti sva ključna pitanja od značaja za kulturu, štiteći pritom vitalne nacionalne interese svih konstitutivnih naroda unutar kojih kultura ima identitetsku ulogu.
Iz sličnih razloga manjka zakonske regulative i objektivnih problema na terenu, javila se i potreba za donošenjem Zakona o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada?
– Točno. Nužno je bilo zakonski urediti i to područje. Podsjetiti ću na to da je taj zakon Skupština HNŽ-a donijela još 2005. godine. No, kako se u praksi uvidjelo niz propusta i nedostataka, a kako je spomenuti zakon trebalo uskladiti sa Zakonom o stvarnim pravima FBiH iz 2013., bilo je bolje ne ići u izmjene postojećega nego napraviti novi Zakon. Prednacrt je u dva navrata proslijeđen svim jedinicama lokalne samouprave, kao i svim upraviteljima zgrada na razini HNŽ-a, kako bi mogli dati primjedbe, sugestije i mišljenja.
Po dobivanju svih mišljenja Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja dio je primjedbi ugradilo u tekst Zakona, održali smo niz javnih rasprava te je zakon u obliku nacrta razmatran na Skupštini. Do njegova konačnog usvajanja razmotrit ćemo sve prijedloge i primjedbe skupštinskih zastupnika, a oni koji imaju tendenciju poboljšanja zakonskih rješenja bit će ugrađeni u odredbe, o kojima će se Skupština u konačnici i odrediti.
Javnost je pozitivno reagirala i na Zakon o studenskom radu u HNŽ-u?
– Riječ je o još jednom zakonu koji prvi put donosimo u našoj županiji, a svakako je među prvima i kada govorimo o cjelokupnoj FBiH. Činjenica je da svjedočimo brojnim djelatnostima u kojima sudjeluju studenti i držimo kako se takvim zakonom na ispravan način uređuju prava i obveze, kako samih studenata tako i izvođača i naručitelja posla te posrednika tijekom studenskoga rada, kao i sva ostala pitanja iz obavljanja studenskih poslova. Inicijativa za donošenje toga zakona potekla je iz Skupštine, a mi smo kao Vlada nedvojbeno zainteresirani za uređenje i toga segmenta našega društva, osobito u svjetlu činjenice da je Mostar sveučilišni grad. Uvjerena sam kako ćemo Zakonom o studentskom radu pomoći i studentima i poslodavcima koji u svojim poslovima često angažiraju mlade ljude.
Što očekujete od 2025. godine?
– Kolegama u Vladi jasno sam kazala kako prioritet naših aktivnosti u ovoj godini mora biti donošenje novih i izmjena postojećih zakona kako bismo pojednostavili procedure na svim životnim područjima. Vjerujem kako ćemo vrlo skoro, zapravo odmah nakon usvajanja proračuna, usvojiti i program rada Vlade za 2025. u kojemu će biti prepoznate aktivnosti na području koje sam upravo spomenula. Svjesna sam izazova koji stoje pred nama. Imamo obvezu nastaviti skrbiti i pomagati područja naše županije koja su stradala u poplavama za koja smo u 2024. izdvojili više od 6,5 milijuna KM. Također, i obvezu poticanja razvitka gospodarstva i donositi nove mjere koje će biti razlogom da ljudi, prije svega mladi, ostaju na ovim prostorima i budućnost svojih obitelji planiraju upravo ovdje. Za to treba još puno rada i puno vidljivih pomaka a, kako sam rekla, nama volje i snage ne nedostaje, ali nam treba i potpora svih dionika tih procesa.
