Boris Havel: Muslimanski čelnici su se željeli odvojiti od NDH kako bi se priključili Hitleru – otud i Handžar divizija

Prof. dr. sc. Boris Havel, recenzent knjige „Jeruzalemski muftija El Huseini i Muslimani BiH – Zamračena priča iz Drugog svjetskog rata“ autorice prof. dr. sc. Mirjane Kasapović, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne kako su pojedine interpretacije povijesti u Bosni i Hercegovini pojednostavljene i netočne.

Objasnio je da su tvrdnje prema kojima je jedan dio populacije, konkretno Hrvati bio u ustaškom pokretu, dok su Muslimani bili dio nekakvog antifašizma, mit koji ne odgovara povijesnoj stvarnosti. „I prije smo znali da je to mit i da je to simplifikacija stvarnosti koja je bila puno kompleksnija od toga.“

MN: Prva nenjemačka SS divizija

Istaknuo je kako knjiga prof. Kasapović po prvi put osvjetljuje aspekt ambicije čelnika muslimanskih zajednica u Sarajevu da na uštrb savezništva s NDH dođu izravno u zajedništvo s nacističkom Njemačkom. „Ona pokazuje vrlo ružne, iz današnje perspektive gledano, moralno kompromitirajuće političke ambicije – stisnuti se što više i što bliže vrelu najvećeg zla koje je, uz iznimku komunizma, pogodilo Europu 20. stoljeća, a to je rasizam provođen kroz zakone i institucije nacističke vlasti.“

Prof. Havel je objasnio da je Hadži Emin el Huseini 1943. godine došao u Sarajevo i potaknuo osnivanje Handžar divizije, prve SS divizije koju nisu sačinjavali Nijemci. „Muslimani su se htjeli odmaknuti od NDH i izravno se približiti Berlinu, Hitlerovoj vlasti i vrelima nacizma, a Huseini je povezao interes nacističke Njemačke, da si stvori saveznike na periferiji svoga imperija za koji su se nadali da će se širiti dalje, s jedne strane i toga dijela bosansko-hercegovačkih muslimana koji su željeli doći pod izravnu njemačku vlast kako bi ostvarili svoje političke ambicije“, kazao je Havel.

MN: Germanski korijeni Bošnjaka

Havel je rekao kako je djelovanje Hadži Emina el Huseinija otvorilo složen povijesni kontekst koji je u velikoj mjeri zanemaren u suvremenoj bosansko-hercegovačkoj historiografiji. Istaknuo je da je ta tema po prvi put na hrvatskom jeziku cjelovito obrađena u knjizi prof. dr. sc. Mirjane Kasapović. Kao jedan od razloga naveo je i činjenicu da su tek nedavno otvoreni arhivi u Njemačkoj, koji rasvjetljavaju suradnju nacističkog režima s islamskim svijetom predvođenim Hadži Eminom el Huseinijem.

U knjizi je prof. Mirjana Kasapović navela i što su 1942. godine čelnici Odbora narodnog spasa, koji je označen kao duhovno-politički stožer bošnjačkog naroda, pisali Adolfu Hitleru gdje su tvrdili da nisu Slaveni, nego gotskog porijekla te da se, unatoč životu među slavenskim narodima, razlikuju od Srba i Hrvata po duhovnim i tjelesnim osobinama te da „nijedna etnička skupina, nijedan jedan narod u Europi nije s više privrženosti osjetio i razumio gigantski pothvat za uspostavljanje novog reda u Europi kao muslimani Bosne“.

U Memorandumu su se Hitleru požalili na Antu Pavelića kao osobu koja opstruira politiku uništenja Židova. „Počeo je odmah brojne Židove u Bosni, naročito u Sarajevu, gdje ih ima veoma mnogo i veoma bogatih, primati u Katoličku crkvu. Time ih je pokušao zaštiti od onoga do čega je, nakon pobjede i osvajanja ove zemlje moralo doći.“

MN: El Huseini i Hamas

Havel je naglasio je da svi pripadnici Handžar divizije nisu bili ideološki nacisti, jer su mnogi u toj formaciji vidjeli način obrane muslimanskog stanovništva, osobito u istočnoj Bosni, od četničkih zločina.

Objasnio je kako je Hadži Emin el-Huseini nakon Drugog svjetskog rata nastavio živjeti na Bliskom istoku, gdje je pokušavao artikulirati ekstremna stajališta prema Izraelu, te kako je jedan od njegovih izravnih ideoloških i svjetonazorskih nasljednika na današnjem području Palestine pokret Hamas. Više o ovome u videu emisije Kompas može se pogledati od 33. minute.

Najnovije

Zorana Tovilović-Glavaš: Obrazovanje mora biti bliže stvarnim potrebama mladih

Institut za razvoj mladih KULT poziva nastavno i stručno...

Besplatne projekcije regionalnih filmova na Zimskom izdanju Mreže festivala Jadranske regije

Zimsko izdanje Mreže festivala Jadranske regije bit će održano...

OC CZ: Podaci o stanju na području Grada Mostara

Prema informacijama iz J.P EPBiH-Elektrodistribucija  Mostar i J.P. EP...

Namex otvara poslovnicu u Čapljini i zapošljava više radnika

Povodom otvaranja nove poslovnice u Čapljini, tvrtka NAMEKS d.o.o....

Saša Đermanović: Od violine do studija, priča o pjesmi „Mogli smo mi više“

U programu Običnog radija predstavljena je pjesma „Mogli smo...

Franjo Topić među europskom elitom u Beču: Oštre poruke o sigurnosti Europe i ratu u Ukrajini

U povijesnom ambijentu Vile Ernst Fuchs u Beču održana...

Predstavljanje 73. Hrvatskog narodnog godišnjaka i Napretkovog zidnog kalendara za 2026. godinu

Hrvatsko kulturno društvo Napredak s ponosom najavljuje predstavljanje 73. Hrvatskog narodnog...