Azra Šehić-Kustura: Mi smo dio prirode ali je smatramo samo profitom

Aarhus centar Sarajevo podržava i promovira primjenu Aarhuske konvencije na području Grada Sarajevo i neizravno na području cijele BiH.

U još jednoj emisiji projekta “Daj zemlji priliku” razgovarali smo s Azrom Šehić-Kustura, PR Udurženja „Aarhus centra u BiH“ na temu “Poboljšanje zraka, vode, tla”.

Bavimo se pitanjima zaštite okoliša i pravima građana, pružamo besplatnu pravnu pomoć i podršku građanima u njihovoj borbi za zaštitu okoliša i podizanje svijesti o ključnim ekološkim pitanjima.”, istaknula je Azra Šehić-Kustura na samom početku razgovora?

Centar aktivno prati stanje okoliša kroz suradnju s lokalnim zajednicama, nevladinim organizacijama i stručnjacima. Imamo primjer PR protokola o registriranim zagađivačima. To je međunarodni sporazum koji unaprjeđuje dostupnost informacija o emisijama zagađujućih materija i njihovom prijenosu. BiH je 2003. godine potpisala ovaj protokol čime se obvezala na informiranje javnosti o štetnim supstancama koje ispuštaju industrijska postrojenja o njihovoj količini i dosegu. I nakon 21 godinu još uvijek nemamo ratificiran ovaj protokol, moramo znati koji su naši zagađivači kako bi mogli reagirati.“, kazala je Azra Šehić-Kustura.

Na pitanje je li bitno izaći na ulice i imati mirne prosvjede Azra Šehić-Kustura odgovara: “Mirni protesti i okupljanja su važan način izražavanja građanskog nezadovoljstva. Omogućuju nam da se javno izjasnimo protiv, zagađenja, devastacije okoliša i stvaraju pritisak na vlast da se poduzmu mjere za zaštitu okoliša. To je važan alat koji građani mogu iskoristiti.

Pokrenuli smo brojne inicijative. Evo primjera Jahorine kojoj prijeti potpuna devastacija okoliša radi planova izgradnje stambeno-poslovnih objekata na površini od 20 hektara. Već sada je preopterećena vodovodna, kanalizacijska i elektro mreža. Stavljamo previše tereta na našu prirodu i očekujemo da nam daje blagodati bezuvjetno. Svjedoci smo klimatskih promjena i trebamo se zapitati kako će nam izgledati budućnost ako istog treba se ne probudimo i stavimo u zaštitu našoj prirodi. Mi smo dio prirode i pripadamo njoj, ali smo se jako otuđili od prirode i gledamo na nju samo kao izvor prihoda i potencijal za profit.”, kazala je Azra Šehić-Kustura.

Zakon o šumama FBiH ne postoji već 15 godina. Izradili smo set amandmana na Zakon o šumama Federacije BiH zajedno sa stručnjacima s Pravnog i Šumarskog fakulteta. Apelirali smo na donositelje odluka da uvrste u tekst naše amandmane. Možemo reći da nas čeka lijep epilog na kraju ove godine da će se napokon taj zakon i usvojiti.“, ističe Azra Šehić-Kustura.

Gradnja hidroelektrane i MHE može biti prihvatljiva ako se provodi u skladu s ekološkim propisima i poštivanjima okolišnih standarda. Potrebno je osigurati da projekti ne ugrožavaju ekosustave, ne ugrožavanju staništa i imaju minimalan utjecaj na okoliš. Kada je u Federaciji BiH u pitanja izgradnja MHE imaju dosta devastirajuće učinke na ekosustave, mijenjanju prirodne tokove rijeka i uništavaju staništa jer se ne poštuju propisi u izboru lokacije. Tako se ugrožava kvaliteta vode i život lokalne zajednice. Onda alternativni izvori energije vjetroenergija i solari nude održivije opcije koje manje zagađuju okoliš. Trenutno se suočavamo sa sušama i ponestaje nam hidropotencijala. Trebamo gledati kako da zaštitimo rijeke i da ih ne devastiramo dodatno.“, govori Azra Šehić-Kustura o izgradnji MHE.

“Poplave iz 2014. godine su najveće katastrofe koje su pogodile BiH i zadnjih 10 godina. Obilne kiše su uzrokovale izlijevanje rijeka iz korita što je dovelo do razaranja domova, infrastrukture, poljoprivrednih površina. Ova katastrofa je naglasila da trebamo učinkovitije upravljanje vodnim resursima i bolju pripremljenost za suočavanje s ekstremnim vremenskim događajima. Trenutno se u BiH suočavamo i sa sušama koje su sve češće i intenzivnije. Vidimo ogroman ekstrem, gdje smo prije 10 godina imali katastrofalne poplave a da se sada suočavamo sa sušama kakve nismo još zapamtili. Ovi izazovi ističu važnost održivog upravljanja vodnim resursima i prilagodbu klimatskim promjenama.””, zaključila je Azra Šehić-Kustura.

Najčitanije

dr. Tanja Krešić: Podrška obitelji i ne odustajanje u dojenju su najbitniji

Trenutno se u svijetu obilježava tjedan dojenja. Sinoć je...

Marijana Zubac: Velik je interes za zdrav način života

Marijana Zubac, osnivačica Nutricentra Mostar je gostovala u programu...

Muhamed Garib: Svako zasađeno drvo čini pluća grada

Na temu "Unaprjeđenje stanja okoliša urbanih i ruralnih sredina"...

Nedim Jukić: Da nije gljiva bili bi zatrpani organskim otpadom

U još jednoj emisiji projekta “Daj zemlji priliku” razgovaramo...

Pekara Čula iz Kruševa zapošljava djelatnicu za rad u proizvodnji

Pekara Čula u Kruševu ima otvorenu radnu poziciju za...

Sofija Babić: Mi smo iscrpili već tri od sedam planetarnih granica

U još jednoj emisiji projekta "Daj zemlji priliku" razgovarali...

Davor Baković: Speleoobjekti su jako osjetljivi ekosustavi

Još jednom smo u programu Običnog radija razgovarali na...