Predstavnici Sektora za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine učestvuju na dvodnevnoj konferenciji “Primjena Konvencije o biološkom oružju u BiH” koju organizira Ured Ujedinjenih nacija za pitanja razoružanja (UNODA).
Cilj radionice je produbljivanje razumijevanja učesnika o suštini i sadržaju Konvencije, uključujući obaveze i prava Bosne i Hercegovine, dok istodobno podstiče međuinstitucionalnu saradnju za njenu punu i efikasnu provedbu.
Kako je poručeno, Konvencija o biološkom oružju, koju je ratificirala većina zemalja svijeta, igra ključnu ulogu u globalnoj sigurnosti zabranom razvoja, proizvodnje i posjedovanja biološkog oružja, osiguravajući da se biološke tvari i mikroorganizmi ne zloupotrebljavaju u vojne ili terorističke svrhe kroz uspostavljanje odgovarajućih mehanizama.
U vremenu porasta bioloških prijetnji, jačanje provođenja ove konvencije postaje imperativ za sve, istaknuto je. Osiguranje biološke sigurnosti, složili su se učesnice radionice, zahtijeva više od naprednih laboratorija i protokola – ono zahtijeva snažnu međusektorsku saradnju.
U svom obraćanju, pomoćnik ministrice civilnih poslova za zdravstvo Jurica Arapović kazao je kako biološke prijetnje ne poznaju granice.
Pandemije, terorističke prijetnje i druge vrste bioloških incidenata, istakao je Arapović, mogu imati dalekosežne i razorne posljedice, ne samo po zdravlje ljudi, već i na privredu te stabilnost društava.
“Stoga primjena Konvencije o biološkom oružju nije samo pitanje međunarodne sigurnosti, već i javnog zdravlja. Kao predstavnik Ministarstva civilnih poslova BiH, svjestan sam važnosti angažmana zdravstvenih institucija, znanstvene zajednice i svih relevantnih učesnika u prevenciji i odgovoru na biološke prijetnje”, kazao je Arapović.
Arapović je istakla ključnu ulogu zdravstvenog sektora u ranom otkrivanju prijetnji, brzom dijagnosticiranju i efikasnom odgovoru na potencijalne epidemije. Naglasio je da je kontinuirano ulaganje u istraživanje, obuku i sisteme ranog upozoravanja ključno za jačanje otpornosti nacionalnih zdravstvenih sistema.
“Biološka sigurnost ne odnosi se samo na zaštitu od namjernih prijetnji, već i na spremnost na prirodne biološke opasnosti poput novih virusnih oboljenja. Naša odgovornost u ovom procesu je velika – jačanje nacionalnih kapaciteta za upravljanje biološkim prijetnjama i osiguranje adekvatne pomoći u kriznim situacijama mora biti naš prioritet”, zaključio je Arapović.
Proizvodnja i skladištenje biološkog oružja zabranjeno je 1972. godine na osnovu Konvencije o biološkom oružju (BWC), koju je potpisalo više od stotinu država.
Posvećenost Bosne i Hercegovine provedbi ove konvencije potvrđuje predanost u zaštiti javnog zdravlja i međunarodne sigurnosti od bioloških prijetnji.