Pučka kuhinja Mostar jedna je od ključnih gradskih ustanova koja svakodnevno pruža pomoć osobama u stanju socijalne potrebe. O njezinu radu, izazovima, broju korisnika, donacijama, obnovi prostora, ali i planovima za uspostavu solidarne banke hrane u programu Običnog radija govorio je ravnatelj Pučke kuhinje Mostar Antonio Zelenika.
Zelenika je na početku gostovanja istaknuo kako se na čelu Pučke kuhinje nalazi posljednjih godinu i pol dana. Prije toga bio je zaposlen u policiji, a obnašao je i dužnost vijećnika u Gradskom vijeću Grada Mostara. Upravo je kroz taj rad, kako kaže, imao priliku izbliza vidjeti s kakvim se problemima susreću socijalne ustanove, ali i ljudi kojima je pomoć najpotrebnija.
„Prolazio sam svakodnevno pokraj Pučke kuhinje i razgovarao s ljudima. Vidio sam da postoji puno problema i da je potrebno ozbiljno se uključiti u njihovo rješavanje“, rekao je Zelenika.
Dvije gradske kuhinje i stotine obroka dnevno
Govoreći o načinu rada, Zelenika je pojasnio kako u Mostaru djeluju dvije gradske kuhinje – Pučka kuhinja Mostar i javna kuhinja Crvenog križa u Sjevernom logoru. Obje skrbe o osobama koje se nalaze u stanju socijalne potrebe i koje na temelju popisa Centra za socijalni rad ostvaruju pravo na obrok.
Međutim, potrebe na terenu, ističe Zelenika, često nadilaze službene popise. U Pučku kuhinju svakodnevno dolaze i osobe koje trenutačno nemaju riješen status ili su, zbog administrativnih razloga, ispale s popisa korisnika.
„Teško je odbiti čovjeka koji dođe i kaže da je gladan. Imamo ljude koji su donedavno bili naši korisnici, ali su zbog nedostavljene dokumentacije izgubili status, a i dalje dolaze po obrok“, kazao je.
Prema njegovim riječima, Pučka kuhinja Mostar i kuhinja Crvenog križa zajedno dnevno podijele oko 500 obroka. Kada se u obzir uzmu i druge humanitarne organizacije koje djeluju na području grada, procjenjuje se da se u Mostaru svakodnevno podijeli i do tisuću obroka.
„To znači da se hrana svakodnevno dijeli za oko jedan posto stanovništva grada. A siguran sam da je najmanje još toliko ljudi kojima je pomoć potrebna, ali iz različitih razloga ne dolaze“, naglasio je Zelenika.
Glad nije uvijek vidljiva
Jedan od problema na koji je posebno upozorio jest činjenica da mnogi ljudi ne traže pomoć jer ih je sram. Neki korisnici nisu u mogućnosti ni fizički doći do kuhinje jer nemaju novca za prijevoz ili su slabijeg zdravstvenog stanja.
Zbog toga Pučka kuhinja trenutačno pomaže i obiteljima kojima se hrana dostavlja u obliku paketa. Zelenika je istaknuo kako trenutačno skrbe i o obiteljima s malom djecom, što dodatno pokazuje da korisnici pučke kuhinje nisu samo starije osobe ili beskućnici, kako se često pogrešno misli.
„Ljudi najčešće pomisle da su naši korisnici stariji, beskućnici ili prosjaci. No to nije tako. Imamo različite kategorije ljudi, među njima i obitelji s djecom“, rekao je.
Posebno je spomenuo i slučajeve osoba koje su se zbog životnih okolnosti iznenada našle bez krova nad glavom. Jedan od takvih korisnika, kazao je, već dulje vrijeme živi u automobilu nakon što je ostao bez stana.
Stari prostor, dotrajala oprema i obnova koja daje nadu
Pučka kuhinja Mostar godinama je djelovala u vrlo teškim uvjetima. Zelenika je naglasio kako je riječ o starom objektu u koji se desetljećima nije značajnije ulagalo. Prostor nije imao odgovarajuću ventilaciju, grijanje ni hlađenje, a oprema na kojoj se kuha potječe još iz razdoblja nakon rata.
„Danas još uvijek kuhamo na opremi koju je donirao SFOR. Riječ je o opremi proizvedenoj 1994. godine, a korištenoj 1995. godine. Ona je odavno amortizirana“, kazao je.
Unatoč tomu, stanje se postupno mijenja. Zahvaljujući potpori Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, osigurana su sredstva za unutarnju obnovu prostora. Zelenika se nada kako će novi dio kuhinje biti spreman za korištenje do kraja srpnja ili početka kolovoza.
Obnova, kaže, nije jednostavna jer se kuhinja mora održavati u funkciji i tijekom radova. Kuhanje se privremeno odvija u otežanim uvjetima, uz premještanje opreme i instalacija, ali cilj je dugoročno stvoriti dostojanstvenije i učinkovitije uvjete za rad.
Donacije su ključne za svakodnevni opstanak
Pučka kuhinja Mostar gradska je ustanova, no njezin rad u velikoj mjeri ovisi o donacijama. Zelenika je pojasnio kako određeni iznos sredstava dobivaju iz gradskog proračuna, no taj novac nije dovoljan za sve potrebe.
„Imamo određenu sigurnost, ali s tim iznosom ne možemo živjeti cijelu godinu. Moramo se oslanjati na donacije i na vlastiti trud kako bismo osigurali hranu“, rekao je.
Građani, tvrtke i dobri ljudi Pučkoj kuhinji mogu pomoći donacijom hrane, financijskom uplatom ili volontiranjem. Svi detalji dostupni su na službenoj stranici Pučke kuhinje Mostar – www.pukmostar.ba.
Zelenika je naglasio kako kuhinja prima i gotovu hranu, koja se potom pravilno skladišti i priprema za korisnike. Veliku pomoć predstavljaju i rashladne komore koje su nabavljene zahvaljujući potpori Republike Hrvatske. One omogućuju bolju organizaciju, prihvat većih količina hrane i smanjenje troškova.
„Ništa se ne baca. Ono što dobijemo, nastojimo pravilno spremiti i iskoristiti. Cijene hrane su visoke, a svaka donacija nam puno znači“, istaknuo je.
Solidarna banka hrane kao sustavno rješenje
Poseban dio razgovora bio je posvećen ideji uspostave solidarne banke hrane u Mostaru i Hercegovini. Zelenika je kazao kako se o toj ideji razgovara već dulje vrijeme, a nedavna konferencija o pružanju socijalne pomoći i podršci vulnerabilnim skupinama dodatno je otvorila prostor za njezinu provedbu.
Prema njegovim riječima, Mostar i Hercegovina trebaju sustav koji bi povezao donatore, trgovine, tvrtke, socijalne ustanove i krajnje korisnike. Cilj je da hrana koja je još uvijek ispravna, ali se zbog isteka roka ili drugih razloga više ne može prodavati, ne završi kao otpad, nego dođe do onih kojima je potrebna.
Zelenika je kao primjer naveo modele iz Italije, Osijeka i Sarajeva, gdje već postoje sustavi koji omogućuju prikupljanje i raspodjelu hrane. Posebno je istaknuo kako bi takav sustav u Hercegovini mogao povezati više gradova i općina, od Mostara do Posušja, Livna, Stoca i drugih mjesta.
„Nije dovoljno napraviti projekt ili nabaviti komore ako nema donacija. Potrebno je stvoriti sustav koji će funkcionirati i koji će povezati sve one koji mogu pomoći“, poručio je.
Hrana se baca, a ljudi su gladni
Jedan od najvećih paradoksa današnjeg društva, naglasio je Zelenika, jest činjenica da se ogromne količine hrane bacaju dok istodobno postoje ljudi koji nemaju što jesti.
Govoreći o službenim podacima i procjenama, upozorio je kako se u Bosni i Hercegovini bacaju velike količine hrane, dok su donacije i dalje nedostatne. Smatra kako bi se boljom organizacijom, praćenjem rokova trajanja i većom uključenošću tvrtki moglo znatno više pomoći socijalno ugroženim osobama.
„Ako se hrana mora uništiti, i to košta. Puno je bolje da se na vrijeme donira i da dođe do ljudi kojima je potrebna“, rekao je Zelenika.
Dodao je kako zakonodavni okvir omogućuje donacije hrane, ali je potrebno pojednostaviti procedure i educirati one koji mogu donirati. Tvrtke, trgovački lanci i proizvođači hrane, smatra, imaju veliku ulogu u stvaranju održivog sustava pomoći.
Socijalna samoposluga za dostojanstveniji pristup korisnicima
Jedna od ideja koja se nadovezuje na solidarnu banku hrane jest i otvaranje svojevrsne socijalne samoposluge. Ondje bi korisnici, prema pravilima i evidenciji socijalnih ustanova, mogli preuzimati hranu koja im je potrebna.
Takav pristup, smatra Zelenika, bio bi dostojanstveniji za korisnike, ali i učinkovitiji za ustanove. Omogućio bi bolju raspodjelu hrane, uvažavanje posebnih potreba korisnika i sprječavanje zloupotreba.
„Netko možda ima zdravstveni problem, intoleranciju ili posebnu prehrambenu potrebu. Kroz takav sustav moglo bi se bolje pratiti što kome treba“, objasnio je.
Naglasio je kako bi za takav projekt bila potrebna suradnja Grada Mostara, viših razina vlasti, socijalnih ustanova, humanitarnih organizacija, donatora i volontera.
Volonteri i dobri ljudi nose veliki dio tereta
Zelenika je tijekom razgovora više puta istaknuo kako sam ne bi mogao učiniti mnogo bez pomoći dobrih ljudi. Posebno je zahvalio volonterima koji su pomogli u izradi internetske stranice, vođenju društvenih mreža i pisanju projekata.
Istaknuo je kako se u radu Pučke kuhinje često vidi koliko pojedinci mogu promijeniti zajednicu kada se odluče uključiti. Volontiranje će, najavio je, nakon završetka obnove biti dodatno razvijeno, a Pučka kuhinja već ima uvjete za stručno volontiranje.
„Tko želi raditi, uvijek može pronaći posao. Vrata su otvorena svima koji žele pomoći“, poručio je.
Cilj je bolja kvaliteta za korisnike i radnike
Na kraju razgovora Zelenika je istaknuo kako će Pučka kuhinja Mostar nastaviti raditi na poboljšanju uvjeta, kako za korisnike tako i za zaposlenike. Obnova prostora, nova oprema, bolja organizacija donacija i eventualna uspostava solidarne banke hrane ključni su koraci prema održivijem sustavu.
Posebno je poručio kako nitko ne smije ostati gladan te kako zajednica mora pronaći način da pomogne onima koji su se našli u teškim životnim okolnostima.
„Gladnih ljudi ima. Svakome može zatrebati pomoć. Pomoć se može dobiti kroz kuhinju, humanitarne organizacije i dobre ljude, ali moramo stvoriti sustav koji će biti pravedan, učinkovit i održiv“, zaključio je Antonio Zelenika.
Gostovanje Antonija Zelenike u programu Običnog radija otvorilo je važno pitanje odnosa zajednice prema najugroženijima. Pučka kuhinja Mostar nije samo mjesto na kojem se dijeli obrok, nego i prostor ljudskosti, solidarnosti i borbe za dostojanstvo onih kojima je pomoć najpotrebnija.
Cijeli razgovor možete poslušati na linku ispod!