Eko Udruženje Kuti je udruženje koji se bavi ekološkim pitanjima lokalne zajednice. Danas s nama u emisiji projekta Daj zemlji priliku na temu „Upravljanje prirodnim resursima“ gostuje Aner Omanović, predstavnik Eko Udruženja „Kuti“, Mostar.
“Udruženje Kuti je organiziran u borbi protiv otvaranja kamenoloma i uništavanja prirodne okoline u našem naselju. Što je u svim normalnim zemljama apsurd u nas je sasvim normalno da se uništava jedini netaknuti dio Hercegovine i ljepote gdje je ostalo zelenilo. Mi se borimo da bih to sačuvali i očuvali.“, kazao je za početak našeg razgovora Aner Omanović.
“Podnijeli smo prije pet dana tužbu protiv Rješenja Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a danas ide tužba protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma protiv Rješenja okolišne dozvole koje je ministarstvo donijelo. Kamenolom se nalazi na 137 metara od naših kuća, iako je investitor dobio papir da se nalazi 250 metara od naših kuća. To ne mijenja situaciju, pristupni put do kamenoloma ne postoji i ide preko naših parcela i imanja. Ako dođe do otvaranja kamenoloma u njemu će se koristiti po jednom miniranju preko tisuću kila eksploziva po jednom otvaranju.“, ističe Aner Omanović.
“Samo djelovanje investitora u kamenolomu je krenuo s radom čak 2005. godine, tada se radovi ne terenu nisu primijetili i nama to nije ni smetalo. Prekretnica je bilo dovođenje teških strojeva u kolovozu 2021. godine koji su pri samom ulasku oštetili naš most koji smo gradili naših novcem. Da su nastavili radove nama bi pristup domovima bio onemogućen. U istom trenutku smo kontaktirali inspekciju i policiju koji su na terenu utvrdili da investitor nema potrebne dozvole i županijska inspekcija HNŽ mu je zabranila rad.“, otkrio nam je Aner Omanović o samim početcima djelovanja investitora u kamenolomu na lokaciji Kuti.
“Na 26. Sjednici Gradskog vijeća Grda Mostara predsjednik donosi zaključak u slučaju da mještani naselja Kuti dobiju pravni spor pred Županijskim sudom u Sarajevu koji smo dobili i okolišna dozvola je poništena i vraćena na ponovno postupanje. Predsjednik Gradskog vijeća je tada rekao ako mi dobijemo taj pravni spor da će se kamenolom brisati iz prostornog plana grda Mostara. To su potvrdili i svi vijećnici. Kada smo dobili spor, predsjednik Gradskog vijeća je zanemario svoj zaključak i rekao da imaju pravo dalje tražiti dozvole i da im je to zakonom dozvoljeno. Naše naselje broji oko 60 domaćinstava.“, pojašnjava Aner Omanović.
Na upit čime se još Udruženje bavi gosp. Omanović odgovara: “Redovito čistimo i održavamo naše mjesto. Čistili smo više puta Potok Sušicu koji kod nas izvire i ulijeva se u rijeku Neretvu. Taj potok je skroz zanemaren i izvire nekih 100-200 metara od kamenoloma. Toliko velik kapacitet ima da tijekom zimskog razdoblja zna poplaviti magistralnu cestu M17. Otvaranje kamenoloma dovodi do devastacije prirode koja će trajno uništiti naselje i mjesto, uništit će poljoprivredu, stočarstvo, pčelarstvo zbog prašine.“
“Želim vidjeti BiH bez malih hidroelektrana, ribu u toj rijeci, djecu da se kupaju u toj rijeci, Mostar bez solara.. Toliko u BiH ima mjesta gdje nema naseljenih mjesta, tu treba graditi solare a ne u Miljkovićima, Pologu, Kozicama. Treba graditi eko sela, etno sela, a ne graditi solare i kamenolome. Zaposlimo ljude, a ne graditi nešto od čega samo investitori imaju koristi.“, zaključio je na kraju razgovora Aner Omanović.