VIDEO | Je li zdrava hrana privilegija bogatih?

Novi valovi poskupljenja svakodnevica su za bh. građane, a osnovne životne namirnice danas su postale luksuz. Iako nam liječnici preporučuju unos zdrave hrane, BHRT je provjerio mogu li to građani sebi priuštiti i je li zdrava hrana privilegija bogatih?

Pad kupovne moći građana je osjetan, stoga tvrde – kupuju manje količine hrane. Trgovci govore ono čega je svjesna većina građana. Novca nema, kupuje se na komad. Rijetko da neko kupi kilu ili dvije.

”Dobra je kupovna moć kad oni recimo imaju primanja da li je to mirovine, plaće, pa svatko voli doći kupiti. Gledamo da je to najjeftinije i najviše prilagođeno kupcima, a naravno da i mi možemo da radimo, da imamo posla”, tvrdi prodavač Alija Alispahić.

Nusreta Mekić, prodavačica, dodaje: ”Prije tri četiri dana Boga mi bilo je loše, slabije. Cijene su malo visoke, narod je u besparici. Gledaju gdje je jeftinije po cijenu i zdravlja i svega”.

Velika poskupljenja predstavljaju veliki izazov za potrošače, jer rezultira i povećanom cijenom potrošačke korpe.

Murisa Marić, Udruga potrošača “Don” Prijedor, navodi: ”Postali su preskupi proizvodi da bi sebi jedan prosječan potrošač mogao da priušti tu zdravu hranu. Mi jesmo potrošačko društvo sve više završavamo na hrani fast fooda ili ostalih picerija ili ne znam pekara, prosto iz razloga, što su to jeftiniji proizvodi, a ne zato što ne znamo razliku, da li treba da jedemo voće i povrće”.

Ono što zabrinjava je činjenica prema kojoj cijene hrane svakodnevno rastu. Rezultat takvih poskupljenja je da sve više potrošača na tržnicama voće i povrće kupuje na komad, što dovodi do nedostataka zdrave ishrane.

Nejra Mlačo-Vražalić, doktorica medicine, ističe: ”Mislim da ništa ne može nadomjestiti zdravu ishranu. Mi možermo uzimati multivitaminske preparate to je sve uredu, ali to ne znači da se ne trebamo zdravo i raznovrsno hraniti. Nažalost, zdrava ishrana je mnogima danas nedostupna i skupa, pa je malo teško ići u tom smjeru”.

Ljudi se svakodnevno žale na skup život. Zbog stalnih poskupljenja gotovo je nemoguće izračunati koliko novca mjesečno treba izdvojiti za potrošačku korpu. Cijene rastu, a plaće i mirovine taj rast ne prate. Za mnoge građane, kako kažu, nakon što plate režije, za hranu ne ostane gotovo ništa.

Najčitanije

dr. Tanja Krešić: Podrška obitelji i ne odustajanje u dojenju su najbitniji

Trenutno se u svijetu obilježava tjedan dojenja. Sinoć je...

Pekara Čula iz Kruševa zapošljava djelatnicu za rad u proizvodnji

Pekara Čula u Kruševu ima otvorenu radnu poziciju za...

Azra Šehić-Kustura: Mi smo dio prirode ali je smatramo samo profitom

Aarhus centar Sarajevo podržava i promovira primjenu Aarhuske konvencije...

Mahir Bjelonja: ZEOS je omogućio da se elektronski otpad odlažete besplatno

Društvo ZEOS eko-sustav d.o.o. prvi je operater sustava upravljanja...

Muhamed Garib: Svako zasađeno drvo čini pluća grada

Na temu "Unaprjeđenje stanja okoliša urbanih i ruralnih sredina"...

Martin predstavio svoju iščekivanu prvu pjesmu: „Maštarija“!

Nakon što se već prvim nastupima u The Voice...

Nedim Jukić: Da nije gljiva bili bi zatrpani organskim otpadom

U još jednoj emisiji projekta “Daj zemlji priliku” razgovaramo...

Besim Gurda: Umjesto restauracije staništa kod nas investitori kopaju na najvrjednijim područjima biodiverziteta

Besim Gurda, ing. šumarstava i projekt menadžer Udruženja građana...