Suradnja stranaka koje u svojim profilima imaju zajedničke elemente, kao što je vidljivo na primjeru Švedske, moguća je unatoč njihovim oprečnim stajalištima u određenim pitanjima.
U švedskom parlamentu zastupljeno je osam stranaka, a četiri od njih surađuju u vladajućoj koaliciji. Tri stranke, Umjereni, Kršćanski demokrati i Liberali čine manjinsku vladu, koju podupiru Švedski demokrati.
Umjereni (Moderaterna), punim nazivom Moderata samlingspartiet (Umjerena stranka okupljanja), stranka su građansko-konzervativnog profila s liberalnim gospodarskim programom. Njihov predsjednik Ulf Kristersson od 2022. na čelu je švedske vlade. Umjereni imaju 68 zastupnika ili 19,5 posto u švedskom parlamentu koji broji ukupno 349 zastupnika.
Različiti profili i pristupi, ali zajednički interesi
Kristersson predvodi manjinsku vladu u čijem su sastavu Umjereni, Kršćanski demokrati i Liberali, a podupiru ju Švedski demokrati.
Kršćanski demokrati tradicionalna su kršćansko-socijalna stranka sa snažnim uporištem u protestantskim zajednicama. Imaju 19 zastupnika u parlamentu.
Liberali, punim nazivom Folkpartiet liberalerna (Pučka stranka liberala) imaju 16 zastupnika.
Švedski demokrati, desna populistička stranka, imaju 73 zastupnika u parlamentu.
Kristersson je nakon izbora 2022. osnovao manjinsku vladu zajedno s Kršćanskim demokratima i Liberalima, uz dogovor sa Švedskim demokratima koji su unatoč razlikama pristali pružiti joj potporu.
Iako je manjinska, vlada Ulfa Kristerssona se dosad pokazala kao stabilna, upravo zahvaljujući otvorenosti političkog dijaloga, uzajamnom uvažavanju i pragmatičnosti stranačkih čelnika.
Na to je upozorio i hrvatski politolog Boris Havel, pozivajući hrvatske konzervativne stranke da se ugledaju na primjer Šveđana. Havel ističe kako se slične švedske stranke zajednički istupaju i s poštovanjem govore jedni o drugima, ističu svoje prednosti umjesto da naglašavaju nedostatke drugih.