Na današnji dan prije 124. godine rodio se Ivo Šeremet, slikar i Napretkov stipendist

Glasoviti bosanskohercegovački i hrvatski likovni umjetnik impresionističkog izričaja i Napretkov stipendist Ivo Šeremet rodio se na današnji dan 13. veljače 1900. u Livnu. Tu je završio i osnovnu školu. Godine 1912. Šeremet odlazi u Sarajevo gdje pohađa realnu školu, 1919. školovanje ga dalje vodi u Zagreb, a potom i u Beč, odnosno Krakov, gdje završava likovnu akademiju.

Kao student Akademije likovnih umjetnosti u Krakovu zavolio je slikanje prirode na otvorenom (en plein air) koje je bilo obvezna praksa u živopisnim planinskim predjelima Poljske. Plein air je naslijeđe slikarstva francuskog impresionizma i podrazumijeva promatranje motiva na otvorenom koji se oslikava brzo da bi se uhvatila trenutna atmosfera prirodnog okruženja. Za pejzaže Šeremet najčešće odabire gradske i planinske motive: planinu Čvrsnicu, grad Stolac sa srednjovjekovnom utvrdom, obronke Prenja oko Boračkog jezera, Konjic i Trebević. Priroda na njegovim slikama oživljena je eksplozijom boja i hrabro naglašenim kontrastima, naglašava se u tekstu Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine, prigodom izložbe slika Ive i Luke Šeremeta.

Do početka Drugog svjetskog rata Šeremet živi i stvara u Beogradu, a potom od 1941. do 1948. u Zagrebu, odakle se ponovno vraća u Sarajevo, gdje ostaje do kraja života.

O njegovoj “sarajevskoj fazi” likovni kritičar Miloš Radić u uvodu kataloga velike samostalne izložbe u Livnu 1980. godine piše. “…Šeremet je nastavio da intenzivno prati oblike u prirodi, služeći se bogatim ranijim iskustvom, ali uvijek i s ponekom notom novine i osvježenja. Uz strogost oblika, zadržavanju još u portretima i mrtvim prirodama, primjećuje se izvjesno “razmekšivanje” forme i šire shvaćeni impresionistički postupak u slikanju pejzaža, pa bi se ova nova faza mogla nazvati – faza impresioniranog realizma, u kojoj se forme donekle razlažu u vidljivije, kraće ili duže poteze kistom…”.

U povodu stogodišnjice rođenja slikara Ive Šeremeta, Rapko Orman napisao je kako su Livnjaci  čekali više od pola stoljeća Šeremetovu izložbu u Livnu. Izložba je  priređena 1977. godine. Bila je to najveća izložba koja je ikada organizirana u Livnu. Sav raspoloživi izložbeni prostor Narodnog univerziteta, bio je prekriven Ivinim slikama. Slika do slike, umijeće do umijeća. U veljači 1977. godine na poziv livanjskog SIZ-a kulture, Ivo je boravio u Livnu. Želio je doći na svoju izložbu, ali ga je bolest spriječila, pa je izložba otvorena bez njezina autora.

Ivine slike izlagane su u Livnu i u sklopu tematskih izložbi: Pejzaž u bh. slikarstvu XX. vijeka, Mrtva priroda u slikarstvu XX. stoljeća i sl. – koje su priređivane u okviru livanjskih kulturnih mozaika.

HKD Napredak u okviru svoje bogate i raznovrsne izdavačke djelatnosti izdavao je Hrvatski narodni kalendar koji je u periodu između dva rata bio od velike društvene važnosti, a naslovnice su često izrađivali akademski slikari. Uz Gabrijela Jurkića, Karla Mijića, radio ih je i Ivo Šeremet.

U povodu obilježavanja 120 godina od osnutka Hrvatskog kulturnog društva Napreda, Središnja uprava HKD Napredak je, iz svoje bogate zbirke umjetničkih djela, predstavila u Sarajevu, Tuzli i Mostaru  izložbu “Progressus fundus” koja se sastoji od odabranih radova – slike, grafike i crteži. Izložba obuhvaća više od pedeset umjetničkih radova istaknutih bosanskohercegovačkih, hrvatskih i slovenskih umjetnika, koji su, u svojim lokalnim sredinama, bili jedni od glavnih inicijatora i protagonista modernih umjetničkih tendencija, a među njima slikar i Napretkov stipendist Ivo Šeremet.

Šeremet, koji je kako kažu, važio kao nepopravljivi optimist i veliki organizacijski talent, 1959. godine osniva Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a nešto kasnije i međunarodnu Slikarsku koloniju u Počitelju. Bio je redovni član Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 1973. i dobitnik je brojnih društvenih priznanja i nagrada (Šestotravanjska nagrada Grada Sarajeva i dr.).

Iza Ive Šeremeta ostao je veliki broj slika – pejzaža, mrtve prirode, aktova, portreta, autoportreta… Znatan broj je u fundusu Umjetničke galerije (bio je njezin prvi ravnatelj), također i u vlasništvu obitelji (Ivin atelje), a bilo ih je dosta i u posjedu Sarajlija i raznih sarajevskih institucija. Naravno, bilo ih je i u mnogim mjestima i galerijama ove i bivše države, kao i u fundusu Umjetničke kolonije u Počitelju.  Umro je u Sarajevu 1991.

Najčitanije

Azra Šehić-Kustura: Mi smo dio prirode ali je smatramo samo profitom

Aarhus centar Sarajevo podržava i promovira primjenu Aarhuske konvencije...

Šejma Kuko i Begza Kurtović: Posvetimo se zajedno očuvanju bosanskog brdskog konja

U sedmoj emisiji projekta "Daj zemlji priliku" razgovaramo na...

Nina Deronjoć: Udruga pomaže djeci, mladima, roditeljima, dođite na Dječji festival i humanitarni koncert

Humanitarna Udruga Zvončica organizira Dječji festival i humanitarni koncert...

Jasna Rebac: Osobe s invaliditetom su osobe kao i sve druge

Udruženje mladih “Ružičnjaka – Los Rosalesa“ Mostar je nevladino,...

FIS d.o.o. traži skladištara i trgovca u prodajnom centru Mostar

Gospodarsko društvo FIS d.o.o Vitez za prodajni centar FIS...

Anes Podić: Naša priroda zatrpana je plastičnim otpadom

Predsjednik Udruge "Eko akcija" Anes Podić gostovao je u...