ILIJA CVITANOVIĆ: Ustavni sud BiH jedna je od 5 institucija koje se izravno navode i razrađuju u Ustavu BiH – to je izvorni Dayton koji Dodik priziva i kao takav ne bi trebao biti švedski stol!

Povodom najnovije odluke Narodne Skupštine BiH kojom je usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji tog entiteta, te na taj način ponovno otvorila političku, pa i ustavnopravnu krizu u ionako kompliciranim odnosima u BiH, priopćenjem za javnost reagirao je predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović.

“Odluka Narodne Skupštine RS-a prema mišljenju ustavno-pravnih stručnjaka koji razumiju ustavno-pravnu materiju ali i drugih koji mogu nešto reći o karakteru propisa koji je usvojen ističu kako je ovaj zakon prijeporan po mnogim osnovama. Odluke entitetskih parlamenata ne mogu imati suspenzivne posljedice prema odlukama državnih tijela vlasti pa tako i prema Odlukama Ustavnog Suda BiH. Razumije se kako nije u pitanju problem pravnoga karaktera nego potreba da se na ovaj način šalju snažne političke poruke vladajuće koalicije u RS-u. Ustavni sud BiH je Daytonska kategorija, on je kao institucija naveden i razrađen u Ustavu BiH i kao takvog prihvatila ga je i srpska strana u tijeku mirovnih razgovora. Poznato je kako političko vodstvo u RS-u svoja politička nastojanja pa i zahtjeve uvijek oslanjaju na tezi o primjeni izvornog Daytona kao političko-pravne osnove uređenja BiH. U tom pogledu Ustavni sud BiH kao takav ne može biti izvornija Daytonska institucija. Dayton je međunarodni sporazum, ugovor o kojemu su se sve strane usuglasile i kao takav ne može biti švedski sto, pa da se uzme samo ono što mi se sviđa. Zbog toga smatram da su nastojanja NSRS-a kroz ovaj Zakon izraz jednostrane volje i čin grubog nasrtaja na institucije BiH, što nije dobro. Mogu razumjeti želje pa i nastojanja da se o određenim pitanjima nađu rješenja ali ona moraju biti rezultat konsenzusa a ne političkog ili pravnog nasilja. Zbog toga apeliram da se svi vratimo u okvire normalnog i civiliziranog političkog dijaloga, da o problemima razgovaramo i da tražimo rješenja. Institucije BiH su mjesto gdje se o tome treba razgovarati i dogovarati. Sve drugo će biti “ćorsokak politika“ koja neće donijeti ništa dobro ni državi ni narodima koji u njoj žive. Sva tri konstitutivna naroda imaju pravo i obvezu sudjelovanja u institucijama ove zemlje i to im pravo nitko ne može i ne smije uskratiti. Jedino politika uvažavanja i dogovora može biti benefitna za sva tri konstitutivna naroda i ostale građane BiH. Proizvoditi permanentne političke krize ovaj put i nasrtajem na ustavno-pravni poredak BiH i to na izvorni Dayton na koji se pozivaju nije put ka traženju rješenja nego je usmjereno na destabiliziranje države. Ukoliko se cijela situacija ne vrati u institucionalne okvire gdje će vladati princip političkog dijaloga kao osnove za donošenje političkih odluka i zakonodavnu djelatnost entitetskih parlamenata institucije Tužiteljstva BiH ali i Ured Visokog predstavnika za BiH će morati reagirati.“

Najčitanije

Nermin Alihodžić: Klimatske promjene su glavni krivac za ekstremne vremenske pojave

U sklopu projekta “Daj zemlji priliku” po drugi put razgovaramo na...

Darko Puljić o poduzetništvu: Slušajte sebe, radite i borite se

Danas u programu Običnog radija gostovao je Darko Puljić....

Damir Mrđen: Komunalne otpadne vode su ključni zagađivači vode u BiH

U još jednoj emisiji projekta “Daj zemlji priliku” razgovarali...

VIDEO: Gradonačelnik Kordić s ministricom Pozder razgovarao o deponiji Uborak

Gradonačelnik Mostara dr. Mario Kordić danas se u Gradskoj...

Mirella Meić i Zorica Bučić – Providenca: Pjesma Melodija je prekretnica u našoj karijeri

Mirella Meić i Zorica Bučić koje čine Providencu gostovale...

HNŽ: Učenici se vratili u školske klupe, nastavljaju se pregovori Vlade i sindikata

Nakon 42 dana stanke zbog štrajka, božićnih blagdana i...

Zastupnici bošnjačkih stranaka izglasali zakon da BH Gas bude nositelj projekta Južne plinske interkonekcije

Prijedlog zakona o plinovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovin...

Hrvat okupio 50 tisuća ljudi u molitvu i post: Što se događa?

Objavio: Zrinka Požežanac, vjera.hr Za ime Vladimir Grebenar čula sam sredinom ovog...