Predstavnici četiriju sindikata obrazovanja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji reagirali su nakon tvrdnje Vlade HNŽ-a da je ustaljena procedura da sindikati komuniciraju s resornim ministrom, a ne izravno s Vladom.
U zajedničkom priopćenju navode kako od početka godine razgovaraju s resornim ministrom, ali da ti razgovori nisu doveli do konkretnog dogovora.
„Resorni ministar bez odobrenja Vlade ne može odlučivati o financijama“
Sindikalni predstavnici ističu kako su tijekom razgovora dobivali odgovor da resorni ministar nije ovlašten samostalno odlučivati o zahtjevima koji podrazumijevaju dodatna financijska izdvajanja.
Prema njihovim navodima, za svaki takav zahtjev potrebno je odobrenje predsjednice Vlade HNŽ-a i ministra financija.
„Razgovori bez ikakvog dogovora razvukli su se na pola godine, što im je, izgleda, i bio cilj“, poručuju iz sindikata.
Povećanje plaće od pet posto predstavljeno kao gotova odluka
Posljednji sastanak s predsjednicom Vlade i ministrom financija, kako navode sindikati, održan je krajem prošle godine. Tada su obaviješteni da će plaće zaposlenih u obrazovanju u 2026. godini biti povećane za pet posto.
Sindikalni predstavnici upozorili su kako je takvo povećanje nedovoljno i kako njime njihovo članstvo neće biti zadovoljno. Kada su zatražili veće povećanje, odgovoreno im je da se ne radi o pregovorima, nego o sastanku na kojem ih se samo obavještava o već utvrđenom iznosu.
„Prosvjetari HNŽ-a na začelju Federacije“
Iz sindikata tvrde kako je aktualna Vlada zaposlenike u obrazovanju degradirala više nego bilo koja prethodna te ih dovela na samo začelje Federacije Bosne i Hercegovine prema visini primanja.
Naglašavaju kako je HNŽ, prema prosječnim primanjima, među vodećim županijama u Federaciji BiH, odmah iza Sarajevske županije, dok su zaposlenici u obrazovanju među najslabije plaćenima.
„Samo smo mi, prosvjetni radnici ove županije, na dnu po visini primanja“, ističu sindikalni predstavnici.
Proračun porastao 109 posto, a plaće nešto više od 40 posto
Kao jedan od ključnih argumenata sindikati navode rast županijskog proračuna od 2018. godine do danas.
Prema podacima koje su iznijeli, proračun HNŽ-a u tom je razdoblju porastao za 109 posto, dok su plaće zaposlenih u obrazovanju povećane za nešto više od 40 posto, ovisno o radnom mjestu.
Sindikati smatraju kako razlika između rasta proračuna i rasta njihovih plaća iznosi približno 60 posto, zbog čega su, uz rast troškova života i inflaciju, značajno izgubili kupovnu moć.
Navode i kako je prosječna plaća u Federaciji BiH u istom razdoblju porasla za približno 92 posto, što je više nego dvostruko u odnosu na rast plaća u obrazovanju HNŽ-a.
Poziv na nastavak dijaloga i pregovora
Predstavnici sindikata još su jednom pozvali Vladu HNŽ-a na nastavak dijaloga i pregovora u ozračju međusobnog uvažavanja i odgovornosti.
„Vjerujemo da je nastavak pregovora jedini put koji može dovesti do realizacije onoga o čemu smo mjesecima razgovarali, na dobrobit svih zaposlenih u obrazovanju“, poručili su.
Dodaju kako im je iz Vlade upućen poziv da dostave materijale koji će biti razmotreni, ali smatraju da su argumenti o rastu proračuna, zaostajanju plaća i položaju prosvjetnih radnika dovoljno jasni svakome tko im želi ozbiljno pristupiti.
„Očekujemo da će Vlada prepoznati ozbiljnost trenutka i zajedno s nama privesti pregovore uspješnom završetku“, zaključuju predstavnici sindikata.
Priopćenje potpisuju Goran Miličević iz Sindikata učitelja HNŽ-a, Josip Milić iz Sindikata srednjih škola HNŽ-a, Edina Čomić iz Sindikata srednjih škola HNK-a i Edin Sarajlić iz Sindikata osnovnih škola HNK-a.