Zaštita okoliša, prostorno planiranje, odgovorno gospodarenje otpadom i očuvanje prirodnih resursa teme su koje sve snažnije utječu na svakodnevni život građana. O njima se govorilo u emisiji projekta „Priroda pamti – ostavi trag, a ne otpad“, u kojoj je gost bio Mate Lončar, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Zapadnohercegovačke županije.
Govoreći o trenutačnom stanju okoliša i prostora u Zapadnohercegovačkoj županiji, ministar Lončar istaknuo je kako je ono zadovoljavajuće, ali da postoji mnogo prostora za napredak.
„Uvijek može bolje. Naša je odgovornost i obveza štititi okoliš, osobito zaštićena područja, ali i stvarati zakonske i planske pretpostavke za razvoj županije, lokalnih zajednica i gospodarstva“, poručio je Lončar.
Naglasio je kako Ministarstvo, u suradnji s općinama, gradovima, lokalnim zajednicama i različitim institucijama, svakodnevno radi na unaprjeđenju sustava zaštite prostora i okoliša.
Prostorno planiranje, urbanizam i okoliš neraskidivo su povezani
Ministarstvo na čijem je čelu objedinjuje područja prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša. Lončar smatra kako su ta područja usko povezana jer upravo kroz njih treba osigurati održiv razvoj.
„Važno je da postoje jasna pravila i jednaki kriteriji za sve. S jedne strane treba omogućiti razvoj, a s druge strane zaštititi okoliš i prirodu, ne samo za nas, nego i za generacije koje dolaze“, kazao je Lončar.
Zakon o zaštiti prirode u završnoj fazi
Jedna od važnih tema razgovora bio je i Zakon o zaštiti prirode u Zapadnohercegovačkoj županiji. Ministar je istaknuo kako se o tom zakonu govorilo već godinama, a u posljednjem razdoblju Ministarstvo je intenziviralo aktivnosti na njegovoj pripremi.
Zakon je, kako je pojasnio, u završnoj fazi te se očekuje da će uskoro biti upućen Vladi, a potom i Skupštini Zapadnohercegovačke županije.
„Provedene su javne rasprave i konzultacije, a svi zainteresirani imali su priliku dostaviti svoje komentare. Vjerujem da smo došli do kvalitetnog prijedloga koji će omogućiti bolju zaštitu prirode, ali i razvoj županije“, rekao je Lončar.
Dodao je kako je cilj zakona kvalitetno upravljati prirodnim resursima, zaštititi ih za budućnost, ali pritom ne zaustaviti razvoj Zapadnohercegovačke županije, koju smatra jednom od perspektivnijih u Federaciji BiH.
Javni poziv za ulaganja u infrastrukturu gospodarenja otpadom
Ministarstvo je raspisalo i javni poziv za financiranje ulaganja u infrastrukturu gospodarenja otpadom u 2026. godini. Lončar je kazao kako su sredstva ograničena, ali da je cilj u idućem razdoblju iz godine u godinu povećavati ulaganja u ovo područje.
Potpora je namijenjena općinama, gradovima, javnim poduzećima, ali i privatnim subjektima koji se bave poslovima gospodarenja otpadom. Cilj je osnažiti njihove kapacitete kako bi se otpad zbrinjavao na kvalitetniji i odgovorniji način.
„Količina otpada svake je godine sve veća. Zato moramo ići prema sustavnom razdvajanju otpada, recikliranju i smanjenju opterećenja na lokalne zajednice“, istaknuo je ministar.
Posebno je naglasio važnost edukacije građana, osobito djece, o odvajanju otpada i značenju različitih spremnika.
Divlja odlagališta problem su sustava, nadzora i navika
Jedan od najvećih izazova u zaštiti okoliša ostaju divlja odlagališta. Lončar je istaknuo kako je problem višeslojan te uključuje nedostatak nadzora, neodgovorne navike pojedinaca, ali i potrebu za boljom edukacijom i učinkovitijim inspekcijskim djelovanjem.
„Najbolje je reći da je problem u svemu pomalo. Sudjelovao sam u uklanjanju velikih divljih odlagališta, ali se na nekim lokacijama otpad nakon određenog vremena ponovno pojavio“, rekao je Lončar.
Naglasio je kako je potreban snažniji nadzor, bolja koordinacija institucija i odlučnije postupanje prema onima koji otpad odlažu u prirodu. Posebno je upozorio da se odvoz komunalnog otpada organizira u gotovo svim lokalnim sredinama, zbog čega nema opravdanja za stvaranje divljih deponija.
„Ako imamo organiziran odvoz otpada, postavlja se pitanje kakva je logika da netko svoj otpad odvozi i ostavlja u prirodi“, poručio je.
Registar divljih odlagališta važan alat za građane i institucije
Ministarstvo ima i registar divljih odlagališta, dostupan na mrežnoj stranici, putem kojega građani mogu prijaviti lokacije na kojima se nalazi nelegalno odložen otpad.
Lončar je pozvao građane da koriste tu mogućnost jer prijave pomažu institucijama u stvaranju stvarne slike stanja na terenu. Registar je, kako je istaknuo, važan i za prijave na javne pozive te planiranje sanacije odlagališta.
„Pozivam građane da prijave divlja odlagališta. Takve informacije nama su važne jer na temelju njih lakše planiramo aktivnosti i sredstva za sanaciju“, kazao je ministar.
Naglasio je kako se u registru mogu pronaći različite prijave, od manjih količina otpada, primjerice nekoliko odbačenih guma uz cestu, do znatno većih lokacija koje zahtijevaju ozbiljnije zahvate.
Blidinje zahtijeva posebnu brigu i zajedničko djelovanje
Poseban dio razgovora bio je posvećen Parku prirode Blidinje, području iznimne prirodne vrijednosti koje sve više privlači posjetitelje, izletnike, vikendaše i investitore.
Lončar je istaknuo kako je upravo na takvim područjima potrebno pronaći ravnotežu između razvoja i zaštite prirode. Podsjetio je na nedavne aktivnosti sanacije divljih odlagališta na području Blidinja te sastanak s načelnicima općina Jablanica, Posušje i Tomislavgrad, koje najvećim dijelom pokrivaju zaštićeno područje.
„Naš je zadatak osigurati održivi razvoj. To je moguće, ali zahtijeva jasna pravila, suradnju i pojačan inspekcijski nadzor“, poručio je Lončar.
Dodao je kako se posebna pozornost mora posvetiti sprječavanju ponovnog nastanka divljih odlagališta, ali i problematici bespravne gradnje. Prema njegovim riječima, zaštićena područja ne smiju se dovesti u stanje u kojem više neće biti privlačna ni turistima ni lokalnom stanovništvu.
Obnovljivi izvori energije moraju se razvijati prema jasnim pravilima
U emisiji se govorilo i o obnovljivim izvorima energije. Lončar je istaknuo kako su oni važni i potrebni, ali njihov razvoj mora biti prostorno i okolišno odgovoran.
„Način života se promijenio, a potrošnja električne energije znatno je veća nego prije. Zbog toga su nam izvori energije potrebni, ali projekti moraju biti provedeni u skladu sa zakonima, pravilima i planovima“, rekao je Lončar.
Naglasio je kako institucije moraju osigurati jasne smjernice, jednake kriterije za sve investitore i zaštitu prostora u kojem se takvi projekti provode.
Edukacija djece kao dugoročno najvažniji prioritet
Kao jedan od najvažnijih prioriteta u budućnosti Lončar je izdvojio edukaciju. Smatra kako se o zaštiti okoliša mora govoriti već u vrtićima i osnovnim školama, jer upravo djeca mogu dugoročno mijenjati navike društva.
Ministarstvo je, kako je rekao, već razgovaralo s resornim ministarstvom obrazovanja o jačanju edukativnih aktivnosti u školama.
„Rezultati možda neće biti vidljivi odmah, ali dugoročno će edukacija donijeti puno više nego mnoge kratkoročne mjere“, kazao je Lončar.
„Prirodu ne čuvamo zbog institucija, nego zbog sebe i svoje djece“
Na kraju razgovora ministar Lončar uputio je poruku građanima, naglasivši kako odgovornost za okoliš ne počinje i ne završava u institucijama.
„Nitko ne treba čuvati svoje dvorište, selo, grad, općinu, šumu ili prirodu zbog ministra ili institucija vlasti. To trebamo činiti zbog sebe i svoje djece“, poručio je.
Istaknuo je kako sadašnje generacije imaju najveću odgovornost prema onima koji dolaze nakon njih. Pozvao je građane da ne stvaraju divlja odlagališta, da odgovorno postupaju s otpadom i da svojim ponašanjem daju dobar primjer djeci.
„Naša je obveza ostaviti prostor i prirodu u boljem stanju budućim generacijama. To je odgovornost svakoga od nas“, zaključio je Lončar.
