U sedmoj emisiji serijala „Hrvatski narod diše europske vrijednosti“ gostom je bio bivši zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koji je u to vrijeme bio i predsjedatelj Povjerenstva oba doma Parlamentarne skupštine BiH za europske integracije, Nikola Lovrinović. Prije ovih funkcija ali i poslije na raznim pozicijama Lovrinović se bavio europskim integracijama.
Govoreći o trenutačnoj poziciji Bosne i Hercegovine, Lovrinović je istaknuo kako je zemlja, prema njegovu mišljenju, u određenim segmentima spremnija nego što su bile neke države u trenutku pristupanja Europskoj uniji prije desetak i više godina. Ipak, naglasio je kako se pred BiH kontinuirano postavljaju novi administrativni zahtjevi koji proces čine sporijim i složenijim.
Otvaranje poglavlja kao ključni korak
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina trenutačno čeka „zeleno svjetlo“ za otvaranje pregovaračkih poglavlja. Kao formalne preduvjete naveo je donošenje zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, zakona o Sudu BiH te imenovanje glavnog pregovarača.
Lovrinović smatra kako bi se proces usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije trebao odvijati kroz sam proces pregovora i tzv. screening, a ne kroz stalno postavljanje dodatnih uvjeta prije samog otvaranja poglavlja. Naglašava da je suština pregovora upravo u prilagodbi zakonodavnog i institucionalnog sustava europskim standardima.
Ističe kako BiH već ima niz propisa koji su u značajnoj mjeri usklađeni s europskim standardima, no problem se često javlja u provedbi.
Političke nesuglasice kao prepreka
Upitan koče li BiH više unutarnje političke nesuglasice ili nedostatak jasne vizije reformi, Lovrinović je ocijenio kako su unutarnja politička previranja značajan problem. Prema njegovu mišljenju, pojedini politički akteri europski proces koriste za nametanje vlastitih političkih ciljeva, uključujući i pitanja ustavnog uređenja države.
Kao primjer naveo je dugogodišnje rasprave o reformama u poljoprivredi, gdje su, kako tvrdi, trošena znatna sredstva bez konkretnog napretka, upravo zbog neslaganja oko nadležnosti i institucionalnih rješenja.
Naglašava kako Bosna i Hercegovina može napredovati samo uz poštivanje postojećeg ustavnog okvira i nadležnosti različitih razina vlasti, uz postizanje konsenzusa o ključnim pitanjima.
Identitet i europske vrijednosti
Govoreći o kompatibilnosti povijesno-kulturološkog i duhovnog identiteta Hrvata u BiH s europskim vrijednostima, Lovrinović je poručio kako je taj identitet „apsolutno kompatibilan“ s europskim civilizacijskim krugom.
Odbacio je teze da europske integracije podrazumijevaju gubitak kolektivnog identiteta ili nametnutu homogenizaciju. Prema njegovu mišljenju, takve interpretacije najčešće proizlaze iz unutarnjih političkih prijepora, a ne iz stvarnih zahtjeva Europske unije.
Naveo je primjer Belgije, istaknuvši kako složeni unutarnji ustroj i postojanje različitih zajednica nisu prepreka funkcioniranju unutar Europske unije.
Što su autentične europske vrijednosti?
Lovrinović smatra kako je Europska unija i dalje prostor koji jamči visoku razinu ljudskih, političkih i kulturnih prava te predstavlja jedan od najuređenijih političko-gospodarskih sustava u svijetu. Iako priznaje da postoje određene dileme i izazovi, naglašava kako Bosna i Hercegovina nema realnu alternativu europskom putu.
„Ne vidim drugi prostor u kojem bi se jedan narod ili građanin mogao osjećati sigurnije i imati više mogućnosti nego u Europskoj uniji“, poručio je.
Uloga civilnog društva
Govoreći o ulozi nevladinih organizacija u procesu europskih integracija, Lovrinović je istaknuo kako civilno društvo predstavlja važan demokratski korektiv i glas građana. Ipak, upozorio je kako dio organizacija, prema njegovu mišljenju, djeluje u uskoj vezi s određenim političkim opcijama, što može narušiti percepciju njihove neovisnosti.
Unatoč tome, smatra kako je razvijeno civilno društvo demokratsko dostignuće bez kojega nema ozbiljnog napretka prema europskim standardima.
Mladi kao pokretači promjena
Na kraju razgovora osvrnuo se i na ulogu mladih u procesu europskih integracija. Smatra kako mladi trebaju prepoznati vlastitu odgovornost i aktivno se uključiti u društveni i politički život.
„Mladi moraju motivirati sami sebe. Ima bezbroj razloga da se uključe i pokušaju pridonijeti promjenama“, poručio je, dodajući kako upravo nova generacija može donijeti iskorak koji starije generacije, opterećene prošlošću, često ne uspijevaju napraviti.
Zaključno, Lovrinović ističe kako Bosna i Hercegovina ima potencijal za napredak, ali da je ključ uspjeha u političkoj volji, međusobnom povjerenju i dosljednoj provedbi već dogovorenih rješenja.
Emisija „Hrvatski narod diše europske vrijednosti“ realizirana je uz financijsku potporu Vlade Republike Hrvatske.