U nedjelju 1. ožujka 2026.godine u organizaciji Hrvatske udruge logoraša Hercegovačko – neretvanske županije obilježena je 32. obljetnica razmjene hrvatskih logoraša iz logora Armije BiH „Muzej – Bitka za ranjenike“ u Jablanici.
Program obilježavanja započeo je u 10.30 sati, svečanim polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred nekadašnjeg objekta logora „Muzej – Bitka za ranjenike“, nakon čega je služena sveta Misa u župnoj Crkvi Blažene Djevice Marije, koju je predvodio mjesni župnik don Drago Ćurković uz koncelebraciju svećenika don Ante Kutleša i don Marin Marić.
Uz mnogobrojno okupljeni puk iz Jablanice i okolnih mjesta, svečanom obilježavanju obljetnice nazočila su mnogobrojna Izaslanstva braniteljskih i civilnih udruga, političkog, kulturnog i društvenog života.
Ispred Konzulata Republike Hrvatske u Mostaru obilježavanju 32. obljetnice razmjene hrvatskih logoraša nazočila je gospođica Lea Ujčić, konzulica prvog reda Konzulata Republike Hrvatske.
Ovaj logor osnovan je temeljem Odluke Ratnog predsjedništva općine Jablanica 15. travnja 1993.godine, nakon čega i počinju prva zatočenja hrvatskog naroda Jablanice, a nakon napada na selo Grabovicu, kao i sela Doljane i Sovići broj zatočenih logoraša stalno se povećavao, te je kroz isti prošlo preko 600 hrvatskih branitelja i civila.
Zatočeni branitelji HVO-a surovo su mučeni u podrumskim prostorijama logora Muzej, ponižavani i premlaćivani, korišteni kao živi štit na prvim crtama bojišnice, a zabilježeni su i slučajevi silovanja zatočenih žena i seksualnog ponižavanja.
Od ukupno 88 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, osam je ubijenih logoraša, preko 70 ero djece je bilo zatočeno u ovog logoru za Hrvate, najmlađe dijete samo 28 dana, ostalo su žene i starci.
Presudama Suda Bosne i Hercegovine u predmetu Bojadžić i presudom Županijskog suda u Mostaru u predmetu Tahirović, nesporno je utvrđeno da je na ovom mjestu formiran logor Armije BiH za Hrvate Jablanice, da su počinjeni surovi ratni zločini, sudski je potvrđeno kršenje III. i IV. Ženevske konvencije.
Međutim unatoč postojanju neospornih dokaza i silnih svjedočenja žrtava optužnica za nalogodavce i potpisnike Odluke o osnivanju logora za Hrvate „Muzej – Bitka za ranjenike“ u Jablanici nikad nije podignuta.
Osim logora Muzej kao najvećeg na području Jablanice, osnovano je još na desetke logora za Hrvate sa područja Jablanice, to su Hotel u Jablanici, podrum u zgradi Mup-a, zgrada stare Općine, Zemunica-trap i staja u Rogića kućama Donja Jablanica, kuća na Stipića livadi, logori u Ostrožcu – Osnovna škola, obiteljska kuća Karlovića, obiteljska kuća Tomića, obiteljska kuća Rajkovića.
Nakon 32. godine od razmjene iz logora „Muzej“ u Jablanici, gdje je zatočeno preko šest stotina hrvatskih civila logoraša, žena, djece i starijih osoba, niti jedna vladajuća većina, braniteljske i civilne udruge, od rata do danas, nisu našli potrebnim da se zakonski i sustavno prepoznaju civilni logoraši, što svaki put ostavi gorčinu i povrijeđenost na licima okupljenih logoraša, uz pitanje:
Za koga su živote položili naši najhrabriji sinovi ? – ako ne za svoju djecu, žene i obitelji!