Jučer je u Mostaru svečano obilježena 34. obljetnica utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Program obilježavanja obljetnice započeo je polaganjem vijenaca ispred središnjeg spomenika poginulim braniteljima kod Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, a nastavljen predstavljanjem knjige Kad istina progovori – svjedočanstvo hrvatskog generala autora Ivice Primorca. Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine predvodio je predsjednik dr. Dragan Čović.
Na početku svečanosti pozdravno obraćanje uputio je Antonio Sesar, v.d. predsjednika Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosne koji je naglasio kako ga je naslov knjige potaknuo na razmišljanje o istini, pojmu o kojem su, kako je rekao, kroz povijest pisani brojni filozofski traktati. Prisjetio se poznate misli Leonarda da Vincija da je „istina kći vremena“, kao i Kantova tumačenja da se istina uvijek prije ili kasnije pojavi i stane u obranu onih koji je svjedoče. Dodao je kako ga na istinu najprije asocira evanđeoska poruka „Ja sam put, istina i život“, koja u nauku Katoličke crkve nosi snažnu simboliku spasenja. Istaknuo je kako i danas živimo u izazovnom vremenu, zbog čega je, poručio je, važno da svi zajedno nastavimo kročiti putem hrabro, uspravno i ustrajno, svjedočeći istinu utemeljenu na činjenicama i gradeći društvo koje poštuje život i kulturu zajednice.
Ivica Šarac, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, istaknuo je kako su pojmovi istine i svjedočanstva, istaknuti u naslovu knjige, osobito važni u vremenu relativizma i sve manjeg broja svjedoka spremnih zapisati vlastita iskustva iz razdoblja 1991.–1995. Posebno je istaknuo doprinos hrvatskih časnika koji posljednjih godina objavljuju knjige s ciljem razotkrivanja propagandnih iskrivljavanja i vraćanja jasnijeg uvida u događaje Domovinskog rata. Govoreći o knjizi Kad istina progovori, izdvojio je njezin opseg, dokumentarnu vrijednost i 20 poglavlja koja obrađuju ključne političke i vojne događaje u Hrvatskoj i BiH, uključujući političku situaciju početkom 1990-ih, oslobodilačke operacije, djelovanje HOS-a, nastanak profesionalnih postrojbi HVO-a te manje poznate epizode iz ratnih i poslijeratnih godina. Naglasio je kako autor, kao izravni sudionik brojnih događaja, unosi posebnu težinu i vjerodostojnost u prikaz.
Urednik i kolumnist Večernjeg lista Žarko Ivković zahvalio je na velikom odazivu i istaknuo kako se knjiga generala Ivice Primorca Kad istina progovori uklapa u obilježavanje obljetnice Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Naglasio je kako autor nije pisao o vlastitom ratnom putu, nego o ključnim događajima u Hrvatskoj i BiH koje je osobno vidio, doživio ili poznaje iz neposrednih izvora. Upravo zato, rekao je, knjiga ima posebnu težinu i sigurno će potaknuti rasprave, jer otvara teme koje su dugo ostale nedovoljno razjašnjene. Sažeto je predstavio važnija poglavlja – od uloge hercegovačkog HOS-a i slučaja Perešin, do poglavlja o smrti generala Hajrulahovića i tzv. atentatu na predsjednika Tuđmana. Istaknuo je i autorove tvrdnje o politikama nakon 2000. godine koje su, prema knjizi, pridonijele progonu hrvatskih branitelja. Na kraju je poručio kako knjiga ima vrijednost dokumenta vremena, osobito u razdoblju u kojem se povijest često krivotvori, čestitao je autoru na doprinosu i hrabrosti te zaključio: „A vama svima hvala što ste ovdje jer time pokazujete da istina nije teret, nego obveza“.
Autor knjige, general Ivica Primorac u svom govoru zahvalio je uzvanicima te naglasio kako je knjigu napisao kako bi ostavio vjerodostojno svjedočanstvo o razdoblju od 1990. do 2000. godine. Rekao je kako piše samo o događajima u kojima je osobno sudjelovao ili ih može potvrditi dokumentima te kako knjiga donosi 20 cjelina koje kronološki prate tijek rata i političkih procesa. Govorio je o prvim napadima na Hrvate u BiH početkom 1991., o izostanku reakcije središnje vlasti u Sarajevu i o političkim okolnostima koje su dovele do osnutka Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, za koju je istaknuo kako je bila ključna za organizaciju obrane. Ukratko je opisao obrambene operacije, formiranje HVO-a, djelovanje HOS-a te odnos međunarodnih i sarajevskih struktura prema ratu. Posebno se osvrnuo na operacije Čagalj, Tigar, Cincar, Zima ’94., Skok 1 i 2, Ljeto ’95. i Južni potez, koje su, kako je naglasio, preokrenule tijek rata. Govorio je i o žrtvama hrvatskoga naroda u BiH, ulozi liječnika i saniteta, kao i važnosti ostavljanja pisanih svjedočanstava dok su još živi sudionici tog vremena. Na kraju je zahvalio svim braniteljima i nazočnima na dolasku.
Uz predsjednika Čovića, svečanosti su nazočili zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović i Predrag Kožul, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović, ministar pravde u Vladi FBiH Vedran Škobić, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH Tomislav Mandić, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Franka Leko, predsjednica Vlade HNŽ Marija Buhač, predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović, glavni tajnik HDZ-a BiH Goran Božić, ministri u Vladi ŽZH: Daniela Perić, Vjekoslav Lasić, Tomislav Pejić, Mladen Begić, ministar za pitanje branitelja u Vladi HNŽ Đuro Prkačin, član Predsjedništva HNS-a BiH Pero Barbarić, generalni tajnik Vijeća ministara BiH Robert Vidović, tajnike Ministarstva pravde BiH Željko Bogut, zamjenica ravnatelja MIO/PIO FBiH Miljana Glamuzina, savjetnik predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto Bariša Čolak, zastupnik u Skupštini ŽZH Marko Radić, gradonačelnik Grada Stoca Stjepan Bošković, predsjednica Udruge obitelji hrvatskih poginulih branitelja HVO HB Jasna Zlomislić te ravnatelj Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove FBiH Željko Obradović.