U drugoj emisiji radijskog serijala „Hrvatski narod diše europske vrijednosti“ gostovao je prof. dr. sc. Mile Lasić, voditelj Katedre za građansko pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje predaje: Međunarodno privatno i procesno pravo, Arbitražno pravo, Europsko međunarodno privatno pravo i Međunarodno privatno arbitražno pravo.
Kroz razgovor je otvorio ključna pitanja o tome koliko Bosna i Hercegovina doista živi europske vrijednosti, gdje su njezini najveći izazovi na putu europskih integracija i kako se hrvatski narod u BiH može snažnije uključiti u taj proces.
„Europske vrijednosti nisu švedski stol“
Govoreći o značenju europskih vrijednosti, profesor Lasić istaknuo je da one prije svega podrazumijevaju vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda svake osobe, ali i kolektivnih prava naroda i nacionalnih manjina.
„Europske vrijednosti nisu švedski stol s kojeg možete uzeti što vam odgovara, a ostalo ostaviti. Morate ih prihvatiti u cijelosti – ili nimalo“, naglasio je Lasić, dodajući da je riječ o sustavu vrijednosti i pravnom okviru koji svaka država kandidatkinja mora usvojiti želi li postati punopravnom članicom Europske unije.
S druge strane, upozorio je i na pogrešna tumačenja europskih politika, posebice kada se pod krinkom ljudskih prava promoviraju ideološki trendovi koji nisu u skladu s obiteljskim i nacionalnim vrijednostima hrvatskog naroda.
Bosna i Hercegovina – složeno društvo na dugom putu integracije
Lasić je podsjetio da je Bosna i Hercegovina, i tri desetljeća nakon Daytona, još uvijek zemlja u tranziciji s nedovršenom državnom strukturom i trajnim političkim napetostima.
„BiH ima složeno državno uređenje koje često proizvodi unutarnje sukobe, a međunarodni upravitelj s bonskim ovlastima samo potvrđuje da proces izgradnje države nije dovršen“, rekao je.
Podsjetio je na kronologiju europskog puta BiH – od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine, preko dobivanja kandidatskog statusa 2022., do odluke o otvaranju pregovora u svibnju 2024. godine. No, ističe da su pregovori još uvijek blokirani zbog nedostatka političke volje i neispunjenih uvjeta, čime zemlja gubi i dragocjena sredstva iz europskih fondova.
Europska kultura sjećanja – temelj pomirenja
Značajan dio razgovora profesor Lasić posvetio je temi europske kulture sjećanja, koju smatra ključnom za pomirenje naroda i stabilnost u BiH.
„Bez europske kulture sjećanja ne bi bilo ni europske integracije ni današnje Europske unije“, poručio je, podsjećajući da je upravo kultura sjećanja omogućila europskim narodima da nakon ratova pronađu zajednički put.
Pozvao se i na niz dokumenata i rezolucija Europskog parlamenta koji osuđuju totalitarne režime i pozivaju na istraživanje istine, očuvanje povijesnog pamćenja i poštovanje žrtava komunizma, nacizma i fašizma.
„Kad te dokumente usvojimo i provedemo, tada će i Hrvati u BiH punim plućima disati europske vrijednosti“, rekao je Lasić.
Uloga sveučilišta i mladih
U nastavku emisije govorio je o ulozi obrazovnih institucija, osobito Sveučilišta u Mostaru, u promicanju europskog duha i kritičkog mišljenja. Lasić smatra da će mladi pravnici, ekonomisti i studenti drugih struka imati presudnu ulogu u budućnosti BiH: „Na njima je da znanjem, otvorenošću i dijalogom izgrade društvo koje će istinski živjeti europske vrijednosti.“
Hrvatska samouprava bila je izraz volje hrvatskog naroda za jednakopravnost
Govoreći o pokušaju uspostave Hrvatske samouprave, prof. Lasić je naglasio da je riječ o demokratskom činu koji u svojoj biti diše europskim vrijednostima.
„Svaki narod ima pravo odlučivati o svojoj sudbini, a to je zajamčeno brojnim međunarodnim dokumentima. Hrvatska samouprava bila je legitiman i najjači izraz volje hrvatskog naroda u BiH za punu ustavnu, institucionalnu i teritorijalnu jednakopravnost Hrvata u BiH“, istaknuo je.
Profesor Lasić je dodao da se taj cilj, nažalost, nije mogao ostvariti tada, kao ni danas, jer je Bosna i Hercegovina i dalje pod međunarodnim tutorstvom i nema povoljnih političkih okolnosti za promjene ustavnog poretka.
„Bez teritorijalne suverenosti nema ni stvarne konstitutivnosti, ni suverenosti, ni jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH. Volio bih da se to ostvari prije ulaska BiH u punopravno članstvo Europske unije.“, poručio je Lasić.
„Europske vrijednosti nisu slogan, nego način života“
Na kraju razgovora profesor Lasić poručio je kako je put BiH prema Europskoj uniji neizbježan, ali da on mora biti vođen stvarnim reformama i duhovnim sazrijevanjem društva.
„Bosna i Hercegovina ne treba ići prema Europi — Europa i njezine vrijednosti trebaju doći u Bosnu i Hercegovinu kroz punopravno članstvo. Samo tako možemo osigurati trajno povezivanje Hrvata koji žive na svom povijesnom i prirodnom prostoru“, zaključio je profesor Lasić.
Emisija „Hrvatski narod diše europske vrijednosti“ realizirana je uz financijsku potporu Vlade Republike Hrvatske.