Grad Mostar kategorički odbacuje tvrdnje Medžlisa Islamske zajednice Mostar da im Grad „onemogućava gradnju na vakufskom zemljištu“ ili da su „ugroženi“.
Riječ je o neistinama koje nemaju nikakvo pravno ni činjenično uporište.
Zemljište na kojem Islamska zajednica traži dozvolu za gradnju nije vakufsko, niti je ikada bilo njezino vlasništvo. To zemljište je u vlasništvu Grada Mostara, što se jasno vidi iz zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka. Pozivanje na navodne „vakufske granice“ ili povijesne tvrdnje ne može biti pravni temelj za današnje raspolaganje gradskom imovinom.
U knjizi mostarskog muftije navodi se kako je Islamska zajednica u razdoblju od 1995. do 1997. godine dobila na desetine tisuća kvadrata nekretnina, među kojima su i poslovni prostori, građevinska zemljišta i haremi.
Prema tim podacima, riječ je o ukupno više od 32.000 m² gradske imovine.
Dakle, ne samo da Islamska zajednica nije bila ugrožena — nego je, naprotiv, zahvaljujući tadašnjim političkim odlukama, privilegirano dobila značajnu količinu gradske imovine.
Prema Očitovanju Javnog pravobraniteljstva Grada Mostara broj R-50/25 od 15. rujna 2025. godine, odluka iz 1997. godine, na koju se i sam muftija poziva kao dokaz „povrata“, donesena je protuzakonito, od strane nenadležnog tijela, te nikada nije mogla proizvoditi pravne učinke.
Tu odluku nije donijelo Gradsko vijeće, već ju je potpisao tadašnji dogradonačelnik Safet Oručević, koji za takav čin nije imao nikakve zakonske ovlasti.
Time je gradska imovina nezakonito prepuštena u tuđe ruke, bez odluke zakonitog tijela i bez ikakvog pravnog osnova.
Moguće je da je i sama Islamska zajednica tada bila žrtva političke obmane, jer je Oručevićeva odluka stvorila privid zakonitosti koji nikada nije postojao.
No, politička obmana iz 1997. godine ne može postati pravni temelj 2025. godine.
Sada, gotovo tri desetljeća kasnije, isti subjekti ponovno pokušavaju na isti način doći do nove gradske imovine, predstavljajući to kao „vakuf“ i „borbu za prava“.
Ali ovoga puta – zakon je jasan i Grad Mostar neće dopustiti ponavljanje starih nezakonitosti.
Grad Mostar će pokrenuti sve potrebne pravne korake kako bi se:
utvrdila ništavnost nezakonitih odluka iz 1997. godine, zaštitila imovina građana Mostara, te spriječilo svako buduće raspolaganje gradskim zemljištem suprotno zakonu.
Poštivanje zakona ne može biti diskriminacija. Ne može se tražiti dozvola za gradnju na tuđem zemljištu i to nazivati „vjerskim pravom“. Grad Mostar poštuje sve vjerske zajednice, ali nema povlaštenih kada je riječ o vlasništvu i zakonitosti.
Vrijeme kada se gradsko zemljište dijelilo bez odluka Gradskog vijeća i bez zakonskog temelja – završilo je. Oni koji su se na takve odluke navikli, moraju prihvatiti da u današnjem Mostaru nema mjesta nelegalnosti, privilegijama i prisvajanju tuđe imovine pod krinkom vjere ili tradicije.
Grad Mostar