Radna mjesta presudno utječu na trajnost ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu

Očekuje se da će ekonomski rast Zapadnog Balkana umjereno ubrzati u 2026. godini, dok se u 2027. predviđa konkretniji oporavak, kojem će doprinijeti snažniji izvoz i investicije, zajedno s popuštanjem globalne ekonomske neizvjesnosti. Kako bi se zadržao napredak u približavanju stupnju razvoja Europske unije, regija se mora usmjeriti na kreiranje kvalitetnih radnih mjesta, navodi se u novom, danas objavljenom izvještaju Svjetske banke.

Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu usporio je tijekom 2025, budući da je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to unatoč solidnom rastu zarada i kredita. Fiskalna politika, i pored blage relaksacije, ostaje disciplinirana, tako da je deficit bio ispod 3% a javni dug je nastavio kretanje silaznom putanjom.

Prema prognozama Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, kombinirani ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići će 3% u 2025, što je za 0,2 procentna poena niže od prethodnih projekcija. Predviđa se i ubrzanje rasta na 3,1% u 2026, a zatim na 3,6% u 2027.

„Zapadni Balkan ostvaruje napredak i smanjuje razliku u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije Evropske unije, ali ekonomski rast je i dalje nedovoljan da ispuni očekivanja građana”, kaže Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. Kako bi se regionu pomoglo da postane moderna ekonomija, važno je razmotriti promjene strategije zapošljavanja — kao što su podsticanje većeg učešća na tržištu rada, unapređenje vještina građana i jačanje firmi kroz digitalna poboljšanja”, zaključila je ona.

Tabela 1. Izgledi za Zapadni Balkan, 2022-2027.
(Realni rast BDP-a po tržišnim cijenama, u procentima)

     Razlika od projekcija iz proljeća 2025.
u procentnim poenima
 2022.2023.  2024.  2025.e2026.f2027.f 2025.f2026.f2027.f
Realni rast BDP-a (u procentima)         
Albanija4,84,04,03,73,53,5 0,50,40,4
Bosna i Hercegovina4,22,03,02,63,03,2 -0,1-0,1-0,3
Crna Gora7,76,53,23,33,23,2 0,30,30,2
Kosovo4,34,14,43,83,83,9 0,00,00,1
Sjeverna Makedonija2,82,12,83,13,03,0 0,40,30,2
Srbija2,63,83,92,83,04,0 -0,7-0,9-0,2
Šest ekonomija Zapadnog Balkana3,5 3,5 3,6 3,0 3,1 3,6 -0,2 -0,5 -0,1

Izvor: Svjetska banka.

Napomena: Procjene i projekcije odražavaju podatke dostupne zaključno sa 20. septembrom 2025. e = procjena; f = projekcija.

BDP = bruto domaći proizvod.

Prema nalazima iz ovog izvještaja, Zapadni Balkan suočen je sa paradoksom na tržištu rada: u pojedinim sektorima prisutan je trajan manjak radnika, ali uporedo sa time i stope nezaposlenosti su visoke – preko 10 posto – a učešće u radnoj snazi je nisko, ispod 55 posto, naročito među ženama, mladima i starijim odraslima.

Demografska kretanja pojačavaju ove izazove. Radno sposobno stanovništvo je već značajno smanjeno, a, prema projekcijama, očekuje se njegov pad za skoro 20 posto do 2050. Ako se nastave trenutna kretanja u pogledu broja stanovnika, ekonomskog rasta i tržišta rada, region bi mogao da se suoči sa manjkom od preko 190.000 radnika u toku narednih pet godina.

Da bi „otključao” ekonomski rast, Zapadni Balkan mora da uloži u osnovnu infrastrukturu koja je od presudnog značaja za stvaranje radnih mjesta. Među mjerama su jačanje obrazovnog i sistema zdravstvene zaštite i povećanje stope učešća u radnoj snazi, naročito među ženama. Ulaganje u transportnu, ekološku i energetsku infrastrukturu pomoći će bržem i efikasnijem povezivanju firmi i građana, unaprjeđujući produktivnost.

Pored toga, poslovanje i rast privatnog sektora zahtjevaju jačanje javne uprave i pružanje podrške za politike kojima se podstiče ekonomski rast, uporedo sa kreiranjem predvidljivog regulatornog okruženja. Podsticanje konkurencije u ključnim sektorima poput energetike i transporta, reforma državnih preduzeća, pojednostavljivanje propisa i pružanje podrške inovativnim startapima omogućit će firmama da šire svoje poslovanje i poboljšaju kvalitet usluga.

Konačno, aktiviranje privatnog kapitala trebalo bi da podrži ekonomiju kroz financiranje, ulaganja, garancije i osiguranje, ali istovremeno i da podstakne digitalna i zelena unaprijeđenja.

Najnovije

FIS Mostar zapošljava: Otvorena pozicija za prodavača

Trgovačko društvo FIS d.o.o. za potrebe prodajnog centra u...

U Mostaru prvi put program „Oprostom oslobođene“ za žene koje nose iskustvo pobačaja

Postoje boli o kojima se rijetko govori. Neke žene...

Veličanstvena noć s Petrom Grašom u Festivalskoj bašti: Bingo još jednom pokazao da je Naše mjesto za sve

Festivalsko dvorište Sarajevo Film Festivala sinoć je postala Naše...

Laura Ćorluka: GReat Fest donosi Grudama tri večeri hrane, glazbe i druženja

Grude će od 21. do 23. kolovoza prvi put...

FIS Plus sedmica donosi 21 proizvod po sniženim cijenama

Nova akcijska ponuda „FIS Plus sedmica“ donosi 21 odabrani...

Život s novim navikama: Iskustva iz naselja Ortiješ  

Velike promjene često počinju malim koracima. Upravo s tom...

Prvi dan U20 Balkanskog prvenstva donio kvalitetnu odbojku i sjajnu atmosferu u Mostaru

U Mostaru je završen prvi dan U20 Balkanskog prvenstva...

Grgurovi hukovi u Ravnom okupljaju književnike iz Hercegovine i Hrvatske

Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne i ove godine u...