U srcu jugoistočne Hercegovine, gdje se močvarna staništa susreću s bogatstvom ptičjeg svijeta, Park prirode Hutovo blato već desetljećima predstavlja jedno od najvažnijih utočišta za ptice selice u Europi. No, uz klimatske promjene, hidrološke zahvate i invazivne vrste, sve izraženiji izazov postaje i – svjetlosno onečišćenje.
Svjetlosno onečišćenje označava pretjerano, neprirodno ili pogrešno usmjereno umjetno osvjetljenje koje narušava prirodne cikluse dana i noći. U zaštićenim područjima poput Hutova blata, to može imati ozbiljne posljedice na noćne ekosustave.
Svjetlosno onečišćenje uvelike utječe na bioraznolikost, upozorava direktorica Parka prirode Hutovo blato dr.sc. Irena Rozić.
“Svjetlosno onečišćenje postaje sve izraženiji problem za zaštićena područja poput Hutova blata, gdje prirodna noćna tama igra presudnu ulogu u očuvanju ekosustava. Umjetna rasvjeta može dezorijentirati migratorne ptice, poremetiti biološke ritmove noćnih životinja i smanjiti kvalitetu staništa za brojne osjetljive vrste. U regiji već postoje pozitivni primjeri gdje su lokalne zajednice prilagodile rasvjetu u blizini zaštićenih područja – korištenjem toplijih tonova svjetlosti, usmjeravanjem svjetiljki prema dolje i gašenjem rasvjete u noćnim satima kad nije nužna. Takva rješenja pokazala su se učinkovita u smanjenju negativnih utjecaja na prirodu, a istovremeno doprinose očuvanju autentičnog noćnog krajolika. Primjena sličnih mjera oko Hutova blata bila bi važan korak ka zaštiti njegove iznimne biološke raznolikosti”, ističe Rozić.
Lokalni izazovi u Hutovu blatu
Iako je Hutovo blato relativno udaljeno od većih urbanih središta, turistička infrastruktura, prometnice i naselja u okolici doprinose svjetlosnom zagađenju. Reflektori, reklame i neadekvatna javna rasvjeta stvaraju svjetlosni halo koji prodire u prirodna staništa.
“Analizom podataka iz atlasa svjetlosnog onečišćenja, najviše svjetlosnog zagađenja u Parku prirode Hutovo blato dolazi iz naseljenih mjesta Čapljine i Metkovića. Zbog toga su zapadni i sjeverozapadni dijelovi parka najviše pogođeni, dok su istočni i jugoistočni krajevi, znatno manje zahvaćeni ovim oblikom onečišćenja. Na žalost, trendovi u posljednjem desetljeću pokazuju da se svjetlosno onečišćenje sve više širi, posebno prema rubnim dijelovima parka. Ako želimo očuvati područja „tamnog neba“ unutar Hutovog blata, nužno je provesti detaljna terenska mjerenja – ne samo u smislu jakosti osvjetljenja, nego i u spektru valnih duljina. To će pomoći da jasnije definiramo korake kojima možemo smanjiti utjecaj svjetlosti koja dolazi iz okolnih gradova i naselja”, istaknuo je Jadranko Batista izvan. prof. sa Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru.
Prema njegovim riječima, preliminarni rezultati provedeni kroz projekt ADRISKY u kojem sudjeluje i Sveučilište u Mostaru, već pokazuju korisne smjernice: smanjenje jačine izvora svjetlosti i izbjegavanje korištenja svjetla kratkih valnih duljina, osobito plave boje, koja prema istraživanjima ima najštetniji učinak na prirodu i zdravlje ljudi.
“Naša istraživanja idu upravo u tom smjeru – razumijevanje utjecaja svjetlosti na okoliš i pronalaženje praktičnih rješenja. Time ne štitimo samo biljni i životinjski svijet, već i zdravlje ljudi”, ističe prof. Batista.
Park prirode Hutovo blato upravo kroz projekt ADRISKY sufinanciran od strane Europske unije kroz Interreg IPA ADRION program, sudjeluje u inicijativama koje promiču smanjenje svjetlosnog onečišćenja radi očuvanja noćnih staništa i bioraznolikosti. Edukativne radionice, suradnja s lokalnim zajednicama i uvođenje ekološki prihvatljive rasvjete dio su dugoročnih mjera zaštite.