Na današnji dan, 14. lipnja 1928. godine, na svijet je došao Ernesto Guevara de la Serna, koji će u povijest ući kao Che Guevara. Za jedne simbol klasne borbe, za druge krvnik odgovoran za smrt brojnih nevinih ljudi, prešao je put od revolucionara do pop ikone čiji lik ćete vidjeti na majicama lijevo orijentiranih studenata diljem svijeta. Za vas smo pripremili šest zanimljivosti iz njegova života!
Siromašan? Ne baš!
Premda se njegovo ime uglavnom veže za revoluciju na Kubi i prijateljstvo s Fidelom Castrom, Che Guevara nije bio Kubanac. Rođen je u Rosariju u Argentini, u obitelji irsko-baskijskih imigranata. Za razliku od Castra, nije potekao iz siromašne radničke obitelji: njegovi roditelji bili su prilično imućni.
Kad je bio mali, nisu ga prali
Kao dječak, dobio je nadimak “Chancho” odnosno “Svinja”, zato što se nije volio prati. Košulje je, prema nekim navodima, mijenjao jednom tjedno ili rjeđe. Učitelji su mu prigovarali zbog tih navada, ali su mu češće gledali kroz prste, budući da je bio odlikaš. U slobodno vrijeme, sudjelovao je na šahovskim turnirima i čitao poeziju te, dakako, Karla Marxa. Ni kasnije, kao student medicine, nije gubio previše vremena na sitnice poput osobne higijene. Nedugo nakon diplome, zbog sukoba s režimom Juana Peróna napustio je Argentinu.
Putovanje motorom donijelo mu je prosvjetljenje
Ludovao je za motorima. Početkom pedesetih godina prošlog stoljeća, na dva kotača je proputovao čitavu Latinsku Ameriku i dijelove Sjedinjenih Američkih Država. To je uvelike promijenilo njegov pogled na svijet: upoznao je siromaštvo i shvatio koliko je kolonijalizam pogubno utjecao na živote stanovnika njegovog kontinenta.
S braćom Castro izveo “invaziju” na Kubu
S Fidelom i Raulom Castrom upoznao se u Meksiku, gdje je radio u bolnici. Ubrzo su počeli pripremati napad na Kubu, koja je tada bila pod upravom američke marionete, diktatora Batiste. “Invazija” je izvršena 1956. godine, tako što je stari, klimavi kruzer u koji je prodirala voda pristao uz obalu. Od osamdeset dva pobunjenika, preživjela su dvadeset dvojica, uključujući Guevaru i braću Castro. Borbe su potrajale naredne tri godine, nakon čega je Batista zbrisao u Dominikansku republiku noseći sa sobom tri stotine milijuna dolara, a Che je postao Castrova desna ruka, odnosno ravnatelj kubanske banke i ministar industrije. Neko je vrijeme proveo s kubanskim gerilcima u građanskom ratu u Kongu, a u jesen 1966. godine tajno se prebacio u Boliviju, gdje je vodio gerilske snage u području Santa Cruza.
Revolucionar ili krvnik?
Oni koji u njemu vide borca za pravdu prešućuju činjenicu da je odgovoran za smrt 2.000 ljudi. Čim je Batista svrgnut, stotine njegovih pristaša dao je likvidirati po kratkom postupku, smatrajući da u revolucionarnim vremenima nema mjesta za buržoaske tričarije poput poštenog suđenja. Kasnije je pred streljačke vodove stavljao brojne muškarce, žene, pa čak i djecu, smatrajući ih protivnicima Castrova režima, a kolegi gerilcu za kojeg je sumnjao da mu nije lojalan vlastoručno je ispucao metak u čelo. Uz to je zatvarao homoseksualce i gušio vjerske slobode.
Odrezali su mu ruke
Pokušaj da pripremi revoluciju u Boliviji bio je neuspješan. Nakon što je njegova grupa okružena, Che je uhićen blizu La Higuere te 9. listopada 1967. godine pogubljen u lokalnoj školi. Vojni liječnik amputirao mu je ruke, koje su potom u staklenoj tegli poslane u Argentinu zbog identifikacije.
Piše: Lucija Kapural, povijest.hr
