U manje od 25 godina broj džamija u Švedskoj narastao je sa sedam na oko 300, što predstavlja rast od oko 4200 posto. Dok se mnoge crkve zatvaraju, u sve više općina otvaraju se muslimanske bogomolje – neke su nove džamije izgrađene uz pomoć stranih donacija, a druge se nalaze u prenamijenjenim prostorima, poput bivših trgovina ili podruma.
Međutim, o svemu tome postoji vrlo malo pouzdanih informacija. Ne zna se točno koliko džamija ima, što se u njima propovijeda ni kako se financiraju.
U današnjoj klimi, gdje se kritike često brzo proglašavaju islamofobijom, pitanje uloge islama u švedskom društvu postalo je vrlo osjetljivo i teško ga je objektivno sagledati.
U posljednjih 25 godina broj džamija porastao za 4200 posto
Godine 2000. u Švedskoj je postojalo tek nekoliko pravih džamija. Najčešće se spominje broj od sedam – riječ je o stalnim bogoslužnim objektima, posebno izgrađenima za muslimanske molitve, često s minaretom i kupolom.
Do 2025. godine, prema podacima Agencije za podršku vjerskim zajednicama, taj broj je porastao na gotovo 300, ako se kao džamija računa bilo koji prostor u kojem se redovno održava muslimansko bogoslužje. To predstavlja porast od oko 4200 posto u 25 godina. Međutim, nije uvijek jasno što se točno smatra džamijom, pa se pretpostavlja da bi stvarni broj mogao biti i veći.
Jedan od primjera je Masjid Aysha, poznata i kao Aysha džamija, kojom upravlja neprofitna organizacija Skandinavska islamska organizacija (SIO). Džamija se nalazi u ulici Sankt Eriksgatan u Stockholmu, a prema informacijama s njezine internetske stranice, aktivna je već oko 20 godina.
Redovno je posjećuju tisuće ljudi iz različitih dijelova svijeta, a petkom se molitve održavaju na više jezika – među njima su švedski, engleski, urdu i arapski.
Ipak, nije poznato je li ova džamija službeno registrirana, jer u Švedskoj ne postoji javno dostupan i ažuriran popis registriranih džamija. Organizacija koja upravlja džamijom, SIO, registrirana je kao neprofitna udruga.
Najveći džamijski projekt u Skandinaviji i sjevernoj Europi
Diljem Švedske pokrenuti su brojni novi projekti izgradnje džamija. Jedan od najistaknutijih je projekt u Helsingborgu, koji se naziva “najvećom džamijom u Skandinaviji”. Do sada je za taj projekt prikupljeno više od 68 milijuna švedskih kruna.
Prema navodima portala Samnytt, sredstva su prikupljena preko influencera i kampanja na društvenim mrežama kao što su Instagram i TikTok, kao i kroz inicijativu “Moskéhjälpen”, ali i iz inozemstva – i dalje nije poznato odakle točno dolazi sav taj novac.
Džamija u Helsingborgu objavila je više videozapisa na društvenim mrežama, u kojima slave postignute financijske ciljeve. U jednom od videa, vjernici kliču “Allahu Akbar” kada je iznos donacija dosegnuo deset milijuna kruna.
U Stockholmu je i dalje u tijeku projekt izgradnje najveće džamije u sjevernoj Europi, smještene u Skärholmenu, što je izazvalo brojne kritike u javnosti. Projekt se djelomično financira sredstvima Grada Stockholma, ali i donacijama iz inozemstva.
Broj džamija u Švedskoj brzo raste
Tijekom posjeta Tensti prošle godine, financijska vijećnica Stockholma Karin Wanngård (S) izjavila je kako Švedska treba graditi više džamija:
“U ovoj zemlji imamo slobodu vjeroispovijesti. Imamo nebrojeno mnogo crkava, a znatno manje džamija, pa je sasvim prirodno da gradimo nove džamije – sve dok postoji potreba da ljudi mogu slobodno prakticirati svoju vjeru.”
Prema pisanju lokalnog lista Mitt i, udruga koja stoji iza izgradnje džamije u Skärholmenu angažirala je tursku građevinsku tvrtku EMUG, koja je povezana s islamističkim pokretom Milli Görüs. Ova je organizacija ranije bila kritizirana zbog antidemokratskih stavova, antisemitizma i zalaganja za zamjenu zapadnog društvenog modela islamskim poretkom.
Broj džamija u Švedskoj brzo raste, ali se o toj temi rijetko javno raspravlja. Dok se sve više crkava zatvara i opada broj vjernika, muslimanske molitvene prostorije otvaraju se u sve više općina – često u bivšim crkvama, industrijskim prostorima ili novim objektima izgrađenima uz pomoć stranih donacija.
Znanstvena istraživanja o ovoj pojavi su ograničena. Ne postoji sveobuhvatan i ažuriran popis džamija, niti podaci o njihovom financiranju i aktivnostima. Pokušaji da se uvede više transparentnosti često se susreću s otporom i odbacuju se kao islamofobija.
Pojam islamofobija koristi se za gušenje otvorene rasprave
Pojam “islamofobija” postao je poznat nakon izvještaja Runnymede Trusta iz 1997., a temelji se na idejama iz knjige Orijentalizam Edwarda Saida (1978.). Johan Lundberg, kulturni publicist i docent književnosti na Sveučilištu u Stockholmu, o tome je pisao u knjizi Neprijatelji svjetla.
Danas se izraz “islamofobija” često koristi za odbacivanje kritika usmjerenih prema islamu ili islamizmu. Kritičari upozoravaju da se pojam zlorabi kao retoričko sredstvo koje briše granicu između ideja i ljudi, te se često koristi za gušenje otvorene rasprave.
Ipak, već 2012. švedska državna televizija SVT u emisiji Uppdrag granskning prikazala je kontroverzne sadržaje unutar švedskih džamija, a slične reportaže objavio je i Sveriges Radio. Samnytt je ranije pisao o vezama nekih vjerskih zajednica s islamističkim ideologijama, uključujući navode da je jedan od bivših vođa IS-a propovijedao u džamiji Bellevue tijekom svog boravka u Švedskoj.
Za džamije potrošene milijarde
Agencija za podršku vjerskim zajednicama (SST) svake godine dodjeljuje milijunske iznose državne potpore muslimanskim organizacijama u Švedskoj. Među glavnim primateljima su:
- Islamsko suradničko vijeće (ISR)
- Ujedinjene islamske zajednice u Švedskoj (FIFS)
- Švedska muslimanska federacija (SMF)
- Švedska islamska zajednica (SIS)
Ta sredstva zatim dolaze do lokalnih zajednica širom zemlje. Međutim, to nije jedini izvor novca. Mnoge džamije u Švedskoj financirane su – djelomično ili u potpunosti – iz inozemstva, posebno iz Saudijske Arabije, Irana, Katara i Turske. Samo iz Saudijske Arabije radi se o milijardama kruna.
Prema medijskim izvještajima, svaka četvrta džamija u Švedskoj financirana je novcem iz Saudijske Arabije, poznate po širenju sunitskog i vehabijskog islama.
Strane sile financiraju džamije kako bi ih iskoristile za širenje vlastitog političkog i vjerskog utjecaja
Kritičari smatraju da strane sile ne financiraju džamije zbog brige za vjerske slobode, već kako bi ih iskoristile za širenje vlastitog političkog i vjerskog utjecaja.
Na tu opasnost upozorile su i Švedska sigurnosna služba (SÄPO) te Agencija za civilnu zaštitu i pripravnost (MSB), posebno u kontekstu mogućih pokušaja infiltracije.
U istraživanju koje je za Agenciju za podršku vjerskim zajednicama (SST) provela dvojka istraživača – Johan von Essen i Sara Vilgeus Loy – ističe se:
”Strano financiranje vjerskih zajednica izaziva burne rasprave, u kojima sudionici često imaju čvrsta i unaprijed formirana mišljenja. S jedne strane izražava se zabrinutost zbog mogućih prijetnji švedskom društvu, a s druge se javljaju optužbe za vjersku netrpeljivost i rasizam.”
Predstudija je također pokazala da dostupni dokumenti nisu dovoljno obuhvatni ni pouzdani da bi se dobila jasna i uravnotežena slika o tome kako strano financiranje zapravo utječe na vjerske zajednice u Švedskoj.
Ipak, za portal Samnytt, na tu temu se oglasio Frederic Brusi iz Agencije za podršku vjerskim zajednicama:
”Agencija je istražila pitanje stranog financiranja vjerskih zajednica i zaključila da ne postoje jasni pokazatelji da se one u velikoj mjeri financiraju iz inozemstva.”
Radikalizacija, islamistički separatizam i manjak transparentnosti
U Francuskoj i Velikoj Britaniji zabilježeni su brojni slučajevi gdje su džamije financirane iz inozemstva promicale salafizam ili islamističke ideje. U nekim slučajevima, upravo su takve džamije bile žarišta radikalizacije.
U Velikoj Britaniji, muslimanska populacija brzo raste. Prema podacima s MuslimsInBritain.org, do 2025. godine u zemlji je bilo više od 2.170 džamija i molitvenih prostora, a mnoge su bile predmet službenih provjera i istraga.
Primjer iz Velike Britanije je Islamski centar Engleske. Godine 2020. dobio je upozorenje od strane Charity Commission jer je organizirao bdijenje u čast Qasema Soleimanija, iranskog generala povezanog s terorističkim aktivnostima Quds jedinice Revolucionarne garde. Centar je 2023. privremeno zatvoren jer je davao prostor govornicima koji su širili govor mržnje, ali je kasnije ponovno otvoren nakon određenih promjena i reformi.
U Francuskoj, predsjednik Emmanuel Macron pokrenuo je borbu protiv ”islamističkog separatizma”. Zatvoreno je više džamija koje su promovirale netoleranciju, antisemitizam i poruke protiv žena. Macron je istaknuo da islamističke ideologije prijete francuskom sekularnom društvu te da država mora aktivno štititi vrijednosti Republike.
Slične zabrinutosti postoje i u Švedskoj
U Göteborgu, džamija financirana iz Saudijske Arabije kritizirana je zbog materijala s mizoginim porukama. U Stockholmu, Imam Ali džamija, povezana s Iranom, optužena je da poziva govornike koji veličaju mučeništvo i žrtvovanje za islam.
Unatoč tome, ne provodi se sustavno istraživanje o tome kako se te džamije financiraju i što se u njima događa.
Pitanja nadzora često nailaze na optužbe za netrpeljivost
Jedna od glavnih prepreka ozbiljnijoj analizi je to što svaki pokušaj nadzora često biva označen kao netolerancija prema manjinama. Zbog toga su pitanja o religiji, financiranju i utjecaju na društvo postala osjetljiva, iako su često sasvim opravdana. To se vidi i u vrlo ograničenom istraživanju koje je provela Agencija za podršku vjerskim zajednicama.
Religijski krajolik Švedske uvelike se promijenio u posljednjih 20 godina. S obzirom na brz rast broja džamija, za razumijevanje tih promjena potrebna je dublja analiza i više transparentnosti, piše Samnytt.
Izvor: narod.hr