Mediji uključeni u kampanju opstrukcije ustavnog prava Hrvata da biraju svog predstavnika u Predsjedništvo BiH nastavljaju obmanjivati javnost ponavljajući tvrdnje svojih političkih sponzora kako je prijedlog predsjednice Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH neustavan. Uz to, potpuno neutemeljeno, kao i njihovi politički pokrovitelji tvrde kako Hrvati iz dijelova Federacije BiH gdje nisu većina ne bi imali pravo izbora članova Predsjedništva, da bi potom, lijući krokodilske suze za Hrvatima, sami sebe pobili tvrdeći kako njihov glas ne bi utjecao na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. -Time se produbljuju etničke podjele i smanjuje motivacija građana da sudjeluju u zajedničkom demokratskom procesu, tvrdi tako autorica teksta na portalu Klix Nataša Vasić.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Da bi čitatelji sami mogli ocijeniti o kakvoj vrsti manipulacije se radi podsjetit ćemo na sadržaj prijedloga izmjena Izbornog zakona kojeg je predsjednica Kluba hrvatskog naroda Marina Pendeš predložila Domu naroda Parlamenta BiH, nakon čega su bošnjački izaslanici spriječili raspravu, napuštanjem sjednice i rušenjem kvoruma.
Prijedlog Marine Pendeš
U prijedlog izaslanice Pendeš stoji:
(1) Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasovati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba.
(2) Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
(3) Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata.
Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačkoneretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) i b) ovog članka, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednoj od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
Podsjetimo, Dom naroda Parlamenta BiH je usvojio izmjene Izbornog zakona BiH o izboru članova Predsjedništva BiH iz FBiH i izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH i Parlamenta BiH, 2022. ali su bošnjački izaslanici pokrenuli mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa nakon čega je on upućen pred ustavne sudce, koji su presudili da predložene izmjene Izbornog zakona nisu u suprotnosti s Ustavom BiH i da ne ugrožavaju vitalni nacionalni interes Bošnjaka.
Dakle, u prijedlogu jasno stoji da birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine, a to znači svi birači, biraju jednog ili drugog kandidata i time svi utječu na njihov izbor. Drugim riječima, u prijedlogu je dano pravo i bošnjačkim biračima da biraju hrvatskog člana Predsjedništva, uz ugrađivanje mehanizma koji će spriječiti da oni dominantno utječu na izbor hrvatskog člana državnog vrha. U prijedlogu izaslanice Pendeš dalje stoji:
“Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija”.
Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačkoneretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) i b) ovog članka, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednoj od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
Notorna je glupost, kako što to navodi spomenuta autorica na Klikxu, tvrditi kako primjerice kandidat iz Tuzle ne bi mogao biti izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH samo zato što je iz Tuzle. Hrvatski narod u BiH je jedinstven bez obzira gdje živio u BiH, kao uostalom i druga dva naroda, i svi kandidati imaju jednake šanse biti izabrani, a na preferencija hrvatskih birača, pokazalo se to u prošlosti bezbroj puta, ne utječe mjesto prebivališta kandidata već zagovara li on ostvarenje hrvatskih, ili nečijih drugih. interesa u BiH.
Prijedlog izaslanice Pendeš razlikuje se od prijedloga usvojenog u Domu naroda Parlamenta BiH, na koji su bošnjački izaslanici uložili veto, tvrdeći da on ugrožava vitalni nacionalni interes Bošnjaka, nakon čega ga je tadašnji predsjedatelj Doma Dragan Čović uputio na ocjenu Ustavnom Sudu BiH, utoliko što je iz ovog prijedloga isključen izbor izaslanika u federalni i državni dom naroda. Dakle, na aktualni prijedlog se može primijeniti presuda Ustavnog suda BiH iz 2022.. A, u njoj stoji:
Što stoji u presudi Ustavnog suda BiH?
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj U 14/22, rješavajući zahtjev Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i
člana 59. st. (1) i (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Utvrđuje se da Izjava Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. aprila 2022. godine ispunjava uvjete proceduralne ispravnosti iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. aprila 2022. godine nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini.
U presudi dalje stoji:
40. Vraćajući se na konkretan zahtjev, Ustavni sud zapaža da se predložena rješenja iz Prijedloga zakona zasnivaju na istim principima iz Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona prema kojim se za člana Predsjedništva BiH s teritorije Federacije BiH biraju jedan Bošnjak i jedan Hrvat. Ponuđeno rješenje iz člana 5. Prijedloga zakona samo na drugačiji način, od onog koji je trenutno na pravnoj snazi, regulira proceduru njihovog izbora
Ako je Sud već jednom rekao da je predloženo rješenje zasnovano na istim principima iz Ustava BiH i Izbornog zakona na osnovu čega se onda tvrdi da je prijedlog neustavan!?
Istina, formalno se ustavnost može preispitivati tek nakon što Parlament usvoji izmjene Izbornog zakona, ali je već sada jasno da je ovaj prijedlog u cijelosti usuglašen s Ustavom BiH!
U presudi Ustavnog suda BiH iz 2022. dalje stoji:
Izbor za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda prema predloženom rješenju reguliran je na drugačiji način i uvjetovan je većinskom podrškom u pojedinim kantonima, što potpisnici Izjave smatraju diskriminatornim jer se na taj način bošnjački kandidat za izbor člana Predsjedništva BiH stavlja u neravnopravan položaj zato što bošnjački kandidat mora da dobije najveći broj glasova na području cijele FBiH za razliku od hrvatskog kandidata koji, u najekstremnijem slučaju, mora da osigura većinu u samo jednom kantonu s većinskim hrvatskim stanovništvom. Međutim, prema mišljenju Ustavnog suda, potpuno je neprihvatljivo da potpisnici Izjave istovremeno tvrde da je predložena odredba diskriminatorna, uz naglasak da još više produbljuje postojeću diskriminaciju koja je kao takva prepoznata u relevantnim odlukama Europskog suda, kao i da zahtijevaju da se ta „ista diskriminacija“ primijeni i na bošnjačkog kandidata za izbor člana Predsjedništva BiH (kako drugačije tumačiti navode potpisnika Izjave da se predloženim rješenjima bošnjački kandidati stavljaju u nepovoljniji položaj).
Zbog toga, Ustavni sud navedene prigovore smatra kontradiktornim.
Sama činjenica da Klub Bošnjaka poteže proceduru zaštite vitalnih interesa Bošnjaka protiv prijedloga izbora Hrvatskog člana Predsjedništva je sam po sebi degutantan i zloban.