Do 1992. godine postojalo je redovno srednjoškolsko obrazovanje za vatrogasce. Nakon agresije, ne postoji redovno stručno obrazovanje za profesionalne vatrogasce, na koje bi se nadogradilo stručno osposobljavanje i specijalistička obuka za spasilačke vještine. Na tu činjenicu upozorava Sanela Klarić, delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH, koja je uputila inicijativu Ministarstvu obrazovanja i kulture Federacije BiH da se zanimanje profesionalnog vatrogasca vrati u obrazovni sustav na federalnoj razini.
„Sve službe prvog odgovora, i policija i hitna pomoć, imaju svoje ustanove za redovno profesionalno obrazovanje, dok to nije slučaj s vatrogascima. Po vrsti opasnosti i djelatnosti za koju se školuju, jedino su vatrogasci profesionalno obrazovani, osposobljeni i ovlašteni za intervencije u požarnim zonama te za izvlačenje pogođenih požarom do mjesta primarne medicinske trijaže. Policija osigurava vanjski perimetar mjesta nesreće. Oni moraju proći srednjoškolsko obrazovanje za tu vrstu posla“, kaže Klarić.
Također, Klarić traži da Vlada Federacije hitno uputi u proceduru Nacrt izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu.
„Prema informacijama kojima trenutno raspolažem, Federalno ministarstvo pravde treba se izjasniti o nadležnosti u sporu između Federalnog ministarstva unutarnjih poslova i Federalne uprave civilne zaštite. Važnost ovog izjašnjavanja i potreba za hitnošću leži u činjenici da na terenu profesionalnim vatrogascima nije riješen status – nisu definirani u nomenklaturi zanimanja, niti je riješeno pitanje redovitog školovanja i napredovanja u profesionalnoj službi. To narušava dostojanstvo ove važne profesije.“
Klarić naglašava da ovaj problem dodatno dobiva na značaju ako uzmemo u obzir da živimo u eri klimatskih promjena, koje uzrokuju velike probleme s pregrijavanjem i čestim požarima u prirodi, ali i čestim požarima u urbanim i industrijskim sredinama s opasnim materijalima.