Namjera Ministarstva pravde Federacije BiH da novim izmjenama Kaznenog zakona sankcionira novčanom i zatvorskom kaznom objavljivanje osobnih fotografija, snimaka i drugih sadržaja bez pristanka otvara prostor za zloupotrebe i nametanje cenzure u javnom prostoru, upozorava Transparency International u BiH.
Predloženi članak 193.a Zakona je represivniji čak i od odredbe koja se nalazi u kontroverznim izmjenama Kaznenog zakona u Republici Srpskoj, kojima je 2023. godine kriminalizirana kleveta i stvoren temelj za suzbijanje javne kritike. Dok je u RS-u neovlašteno objavljivanje tuđeg snimka kažnjivo samo ako je izazvalo štetne posljedice za prikazanu osobu ili članove njezine obitelji, u FBiH se predlaže da svako objavljivanje tuđeg snimka bez pristanka bude kazneno djelo, što otvara veći prostor za zloupotrebe.
Dodatno, nisu jasno predviđeni ni izuzeci koji se odnose na javni interes, odnosno objavljivanje sadržaja koji dokumentiraju, primjerice, kršenje zakona, nanošenje štete drugim osobama i slično. Sporno je i to što je ovo kazneno djelo osmišljeno tako da praktično može obuhvatiti objavljivanje bilo kakvog sadržaja „osobnog karaktera“ bez pristanka treće osobe, a nije definirano što se točno podrazumijeva pod sadržajem osobnog karaktera, što ostavlja prostor za proizvoljno tumačenje, a samim time i kažnjavanje.
U obrazloženju Prijedloga izmjena i dopuna Kaznenog zakona FBiH navodi se da je ovo kazneno djelo novina u odnosu na Nacrt te da je uvedeno na zahtjev „društvene zajednice“ kako bi se zaštitila privatnost sadržaja osobnog karaktera. Indikativno je da je novo kazneno djelo izostavljeno iz Nacrta zakona koji je prošao javnu raspravu, gdje su brojne organizacije i pojedinci imali priliku dati komentare i prijedloge na sadržaj koji je tada bio dostupan. Naknadnim predlaganjem novog kaznenog djela javnosti je uskraćena mogućnost da ukaže na štetnost takve odredbe.
Podsjećamo da je Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine još 2022. godine prihvatio Nacrt ovog zakona te zadužio predlagatelja da provede javnu raspravu i uzme u obzir sve prijedloge, primjedbe i sugestije.
Međutim, kako se kazneno djelo Neovlašteno objavljivanje i prikazivanje spisa, portreta i snimka nije nalazilo u Nacrtu zakona, zainteresirana javnost ostala je uskraćena za mogućnost ostavljanja komentara, prijedloga i sugestija. Transparency International u BiH stoga se obratio Federalnom ministarstvu pravde i zatražio informacije o tome kada je konkretno kazneno djelo uneseno u Prijedlog zakona i na čiju inicijativu.
TI BiH podsjeća da je uključivanje javnosti u donošenje propisa ključno kako bi se osigurala identifikacija potencijalnih problema, nejasnoća u propisima i opasnosti od zloupotrebe, te da, iako je nesporna potreba zaštite privatnosti, izmjene Zakona koje su trebale zaštititi ranjive kategorije i jasnije definirati pojedine oblike nasilja, ne smiju biti iskorištene za uspostavljanje cenzure i ograničavanje slobode medija.