Gradonačelnici koji se dovode u vezu sa širokim spektrom krivičnih djela preuzeli su mandat u mnogim lokalnim zajednicama nakon Lokalnih izbora 2024. godine. Zloupotreba položaja najčešće je krivično djelo za koje su gradonačelnici bili osuđeni, a zabilježili smo i osude za druga krivična djela. Pored osuđenih nosilaca načelničkih pozicija, u analizi će biti govora i o gradonačelnicima protiv kojih se vode krivični postupci. Prema važećem Izbornom zakonu BiH, otvaranje krivične istrage ili podizanje optužnice protiv neke osobe nije prepreka toj osobi da obavlja izabranu političku funkciju u Bosni i Hercegovini. Osim osuđenih i osumnjičenih gradonačelnika, zabilježili smo prekršaje i nekoliko novčanih kazni koje je izrekla Centralna izborna komisija BiH, piše Istinomjer.ba.
Načelnici protiv kojih se vode sudski postupci
Ibro Berilo odnio je uvjerljivu pobjedu u Općini Trnovo (FBiH) iako se za vrijeme predizborne kampanje nalazio u pritvoru, jer je osumnjičen za krivična djela korupcije, pranja novca i nezakonite prodaje državnog zemljišta. Nakon izlaska iz pritvora, u studenom 2024. godine preuzeo je načelnički mandat.
U Općini Sokolac, većina građana/ki svoje povjerenje dala je Strahinji Baševiću protiv kojeg se vodi postupak zbog zloupotrebe službenog položaja, a koji je neposredno prije početka predizborne kampanje bio u pritvoru. Bašević je preuzeo načelnički mandat u studenom i s načelničke pozicije iščekivat će nastavak procesa.
Načelnik Općine Teslić Milan Miličević također će s načelničke pozicije čekati nastavak sudskog postupka, jer je neposredno prije početka izborne kampanje 2024. godine protiv njega potvrđena optužnica Republičkog javnog tužiteljstva. Optužnica se odnosi na postupke privođenja zemljišta trajnoj namjeni i izdavanja upotrebne dozvole za izgrađeni stambeno-poslovni objekt vlasnika i investitora Alena Seferovića. Poduzetnik Seferović rekao je da više nije mogao da se nosi s ucjenama, pa je o svemu obavijestio SIPU. On je također rekao da ga je Miličević reketirao za dozvole za gradnju, a tvrdi da ima i čvrste dokaze. O drugim optužnicama protiv Milana Miličevića Istinomjer je pisao 2021. godine.
Protiv gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića vodi se krivični postupak u slučaju Zenicatransa. Optužnica je potvrđena u ožujku 2022. godine zbog osnovane sumnje da je počinio krivična djela “Udruživanje radi činjenja krivičnih djela”, “Zloupotreba položaja ili ovlaštenja”, “Prouzrokovanje stečaja”, “Krivotvorenje službene isprave” i “Nesavjestan rad u službi”. U okviru istrage u ovom slučaju, Fuad Kasumović bio je u pritvoru 2021. godine, a poslije 10-ak dana pušten je na slobodu. Više podataka o ovom krivičnom postupku trenutačno nije dostupno u javnosti.
Zanimljivo je da se paralelno s krivičnim postupkom vodila građanska parnica u kojoj je sud donio presudu da je autobuska stanica u Zenici vlasništvo Zenicatransa. Na presudu je uložen zahtjev za reviziju, ali Vrhovni sud FBiH odbio je ovaj zahtjev presudom od 11. lipnja 2024. godine.
Prije tri godine Istinomjer je pisao o drugim krivičnim prijavama protiv Kasumovića. Zbog prijedloga odluke da se dodatno oporezuju kladionice, noćni barovi, diskoteke, proizvodnja i distribucija električne energije, kao i telekomunikacijske, telefonske i satelitske usluge, Kasumovića su 2016. godine prijavile četiri kladionice, a 2017. godine Stranka demokratske akcije Zenica prijavila je Kasumovića zbog donošenja nezakonite odluke o proglašenju budžeta Grada Zenice za 2017. godinu. Županijsko tužiteljstvo Zeničko-dobojske županije 2018. godine donijelo je naredbu o obustavi istrage u slučaju koji je pokrenula SDA.
Osuđeni načelnici
Pored načelnika protiv kojih se trenutačno vode krivični postupci, mandate su preuzeli i načelnici koji su već bili osuđeni.
Dejan Kojić, novoizabrani načelnik Općine Pale, prema pisanju portala Srpska Caffe, nepravosnažno je osuđen uvjetnom kaznom od sedam mjeseci zatvora zbog nanošenja teških tjelesnih povreda. Kako je naveo novinar Ognjen Matavulj, osoba koju je Kojić udario u glavu pala je na pločnik i pretrpjela teške povrede.
Krivično djelo nanošenja tjelesnih povreda počinio je i načelnik Općine Čelić Admir Hrustanović, a za ovo djelo je 2020. godine osuđen uvjetno na 30 dana zatvora.
Načelnik Općine Kiseljak Mladen Mirušić Ramljak osuđen je 2017. godine za počinjena krivična djela “Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja” i “Krivotvorenje isprave”, te mu je utvrđena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, a istovremeno je određeno “da se navedena kazna neće izvršiti ukoliko optuženi u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo krivično djelo”.
Za zloupotrebu službenog položaja u vidu nezakonitog zapošljavanja i napredovanja u državnoj službi 2017. godine uvjetno je osuđen i načelnik Općine Olovo Đemal Memagić.
Načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić uvjetno je osuđen krajem travnja 2021. godine na zatvorsku kaznu u trajanju od godinu. Efendić je priznao krivicu pred Općinskim sudom u Sarajevu jer je kao sudionik u saobraćaju iz nehata prouzrokovao smrt jedne osobe.
Načelnik Općine Vlasenica Miroslav Kraljević 2012. godine osuđen je za krivično djelo otmice, a 2017. godine protiv njega se vodio postupak zbog sumnje da je počinio ratne zločine u Vlasenici. Kraljevićevo ime našlo se i 2014. godine među osumnjičenima u akciji “Pandora”, a detalje o ovim slučajevima možete pročitati u analizi Istinomjera.
Krivične prijave, prekršaji i vrijeđanje novinara/ki
Načelnik Općine Šipovo Milan Kovač početkom 2024. godine vrijeđao je novinarku i urednika portala CAPITAL. Na upit novinarke u vezi s prinudnom naplatom obveznica njegove firme Drvna industrija Šipovo, Kovač je psovao i iznio niz uvreda. Ovaj incident je snimljen, a prije toga, Kovač je vrijeđao i novinare portala Naratorium Haruna Dinarevića i Alenu Beširević.
Pored informacija o osudama i krivičnim postupcima, građani/ke su iz različitih medija mogli/e saznati o desetinama krivičnih prijava protiv gradonačelnika, ali službene informacije o ovim prijavama najčešće su izostale. U nekolicini slučajeva javnost je obaviještena da su prijave odbačene ili odbijene.
Primjer slučaja o kojem u javnosti nema dovoljno podataka jeste krivični postupak protiv gradonačelnika Tešnja Seada Huskića. U evidenciji Županijskog tužiteljstva Zeničko-dobojske županije postoji podatak da je krajem 2022. godine protiv njega potvrđena optužnica zbog krivičnog djela “Zloupotreba položaja ili ovlaštenja”. Huskić je na svom Facebook profilu 2023. godine podijelio informaciju da je sud donio odluku o odbacivanju optužnice, ali, nažalost, u javnosti nisu objavljeni službeni dokumenti koji bi ovaj navod mogli potvrditi ili opovrgnuti.
Boris Jerinić, gradonačelnik Doboja, prije nego što je stupio na ovu funkciju bio je uhićen zbog sprečavanja predstavnika Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove u izvršenju službenih radnji u općini Stanari. U priopćenju iz policije rečeno je da je Jerinić s drugim uhićenima osobama pružio pasivni otpor tako što su stali ispred radne mašine kako bi spriječili pristup na jednu od parcela te su, nakon što su se oglušili o naredbu policijskih službenika da prestanu s daljim narušavanjem javnog reda i mira, lišeni slobode.
Pored Borisa Jerinića, prekršajni nalog dobio je i načelnik Donjeg Žabara Pero Pavlović. U ožujku 2024. godine Pavloviću je uručen prekršajni nalog zbog učešća u tuči u ugostiteljskom objektu.
Novčane kazne koje je izrekao CIK BiH
U vrijeme predizborne kampanje, gradonačelnicima je Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) izrekla više novčanih kazni.
Protiv Vukote Govedarice, načelnika Općine Gacko, CIK je izrekao novčanu kaznu zbog korištenja jezika koji bi nekoga mogao navesti ili potaći na nasilje ili širenje mržnje.
CIK je kaznio i gradonačelnika Laktaša Miroslava Bojića zbog zloupotrebe javnih resursa tijekom izborne kampanje, jer je napravio stranački skup na otvaranju infrastrukturnih radova koji su financirani iz gradskog proračuna.
Gradonačelničku funkciju zloupotrijebio je i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković. CIK je na sjednici objavio da je Stanivuković na svom Facebook profilu koristio slogan koji koristi u izbornoj kampanji, ali je u potpisu stavio “Draško Stanivuković, gradonačelnik”. Iz ovog je razloga i on novčano kažnjen.
Snežana Ružičić, načelnica Općine Jezero, na profilu na društvenoj mreži X objavila je fotografije novog asfalta uz opis “SNSD stigne asfaltom i do sela gdje se spajaju zemlja i nebo”. Zbog ove objave CIK joj je izrekao novčanu kaznu, navodeći da je zloupotrijebila javno sredstvo i resurs za promociju političke stranke kojoj pripada.
Načelnik Općine Centar Sarajevo Srđan Mandić također je novčano kažnjen zbog zloupotrebe maloljetnih lica, odnosno djece, u političke svrhe.
Pored navedenih načelnika, CIK je kaznio niz drugih načelnika i političkih subjekata u toku predizborne kampanje.
Promjene u nekim lokalnim zajednicama
Na kraju treba istaći da, iako su u mnogim općinama i gradovima glasači/ce odlučili/e svoje povjerenje dati osobama povezanim s krivičnim djelima, u nekim lokalnim zajednicama došlo je do smjene. Načelnici Hasan Ajkunić, Milovan Bjelica, Zoran Vidić, Vasilije Perić, Nedžad Zukanović, Srđan Rankić i Edin Smajić, o kojima je Istinomjer pisao 2021. godine, u 2024. godini nisu obnovili mandat.
Treba naglasiti i da načelnik Općine Velika Kladuša Fikret Abdić nije mogao biti kandidat na Lokalnim izborima 2024. godine zbog izmjene Izbornog zakona kojom je spriječena mogućnost kandidature osoba koje su osuđene za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine. Podsjećamo, Županijski sud u Karlovcu je 2003. godine osudio Abdića na 20 godina zatvora, a Vrhovni sud Hrvatske preinačio je izrečenu kaznu na 15 godina zbog ratnog zločina počinjenog na području Bosanske krajine.
Značajna promjena desila se u Općini Stari Grad Sarajevo nakon što su nadležni organi pokrenuli krivične postupke protiv Ibrahima Hadžibajrića. U svibnju 2023. godine, tijekom akcije kodnog naziva “Start”, Hadžibajrić je uhićen zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo “Organizirani kriminal u vezi s drugim krivičnim djelima”.
Općinski sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu Ibrahimu Hadžibajriću zbog krivičnog djela povrede prava iz radnog odnosa. Predmet zbog povrede prava iz radnog odnosa završen je presudom u kojoj je Hadžibajrić osuđen na šest mjeseci zatvora. U drugim predmetima čeka se odluka suda. U ljeto 2023. godine, nakon provedenog referenduma, potvrđen je opoziv Ibrahima Hadžibajrića, koji je Lokalne izbore 2024. godine dočekao iza rešetaka.
S obzirom na to da Izborni zakon BiH daje mogućnost osobama koje imaju kriminalnu prošlost da pobijede na izborima, neki od njih iz mandata u mandat i dalje dobivaju povjerenje građana i građanki. Jedini napredak napravljen je u pogledu izmjene Izbornog zakona, koju je nametnuo visoki predstavnik, a kojom je spriječena mogućnost kandidature osoba koje su osuđene za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine.