Treći sastanak deset županijskih zastupnica, organiziran uz podršku Westminster fondacije za demokraciju (WFD) i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, okupio je političarke koje dijalogom i zajedničkim radom pronalaze rješenja za nejednake porodiljske naknade.
Prava porodilja, porodiljne i druge naknade značajno se razlikuju u županijama Federacije BiH (FBiH) te je, prepoznavajući dimenzije ovog problema Westminster fondacija za demokraciju (WFD), uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, pokrenula kampanju “Za svako novo srce” s ciljem izjednačavanja i harmonizacije pravnih propisa.
Pored različitih iznosa naknada koje su definirane županijskim propisima, dodatni problem predstavlja razlika u porodiljskim naknadama ovisno o tome je li porodilja bila profesionalno angažirana u javnom ili privatnom sektoru, zahvaljujući lokalnim odlukama te neusklađenosti naknada s rastućim troškovima života.
Na temelju značajne involviranosti u ovu problematiku deset županijskih zastupnica iz cijele FBiH na sastanku su prezentirale i analizirane informacije s terena i rezultati ankete u kojoj su sudjelovale građanke FBiH. Na osnovu dobivenih informacija putem ankete ali i direktne komunikacije i uvida u postojeće prakse u županijama, jasno je predočeno koliko neusklađenost prava pogađa porodilje, koje često osjećaju da su „kažnjene“ zavisno o mjestu prebivališta i radnom statusu.
Cilj kampanje Za svako novo srce je postizanje dugoročnog rješenje koje će smanjiti jaz među županijama i osigurati stabilnu podršku i za zaposlene i nezaposlene porodilje.
„Nastavljamo predano raditi na rješenjima koja će svakoj majci i ocu omogućiti sigurnu podršku tokom porodiljskog odsustva“, naglašeno je na sastanku.
Podsjećamo, u Posavskoj županiji zaposlene porodilje mogu primati 100 % svoje plate, dok 300 KM dobivaju nezaposlene. U Unsko-sanskoj županiji naknada iznosi 50 % prosječne plate za zaposlene porodilje i 500 KM naknade za nezaposlene. U Tuzlanskoj županiji 1000 KM primaju i zaposlene i nezaposlene porodilje. Zeničko-dobojska županija isplaćuje zaposlenim porodiljama 1000 KM ili 80 % od prosječne plate, ako u županijskom proračunu u nema dovoljno sredstava. Naknadu od 1000 KM u ovoj županiji primaju nezaposlene porodilje. U Bosansko-podrinjskoj županiji 80 % prosječne plate se izdvaja za porodiljsku naknadu zaposlenim porodiljama, dok je naknada za nezaposlene 1000 KM. Srednjobosanska županija zaposlenim porodiljama uplaćuje 50 % od prosječne plate, a nezaposlene primaju 55 % minimalne plate u FBiH.
U Zapadnohercegovačkoj županiji zaposlena porodilja u prvih šest mjeseci u iznosu od 80 % od njene ostvarene plate. Za preostalih šest mjeseci naknada je fiksnog iznosa koji se definira odlukom županijske Vlade. Naknada za nezaposlenu porodilju u ovoj županiji iznosi 350 KM. U Županiji Sarajevo jednaka je naknada za zaposlene i nezaposlene porodilje i u visini je prosječne plate u FBiH iz prethodne godine. U Županiji 10 zaposlene porodilje primaju prosječne plate u FBiH, dok je naknada za nezaposlene 55 % minimalne plate u Federaciji.
Hercegovačko-neretvanska županija pravi razliku i među zaposlenim porodiljama ovisno o tome da li rade u privatnom ili javnom sektoru. Zaposlene u privatnom sektoru dobivaju 40 % prosječne plate, 80 % plate se izdvaja za radnice u javnom sektoru, dok nezaposlene primaju 55 % minimalne plate u FBiH.
Osim nejednakosti, nezaposlene porodilje se suočavaju s kašnjenjem isplate naknada. Zbog svega toga, neophodno je uspostaviti pravedniji sistem u kojem će sve porodilje u FBiH imati jednak minimum zagarantiranih prava.