Kako bi Europa trebala pridobiti Trumpa? Meloni bi mogla biti ključna

PONOVNI izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a predstavlja snažan šok za Europu, koja nije dovoljno spremna za ovakav ishod. Trumpov najavljeni protekcionizam prijeti slabim gospodarstvima Europske unije koja se oslanjaju na izvoz, dok njegov transakcijski pristup prema NATO-u ugrožava ionako krhku europsku sigurnost. Ukrajina bi mogla biti žrtvovana, a podržavanjem nacionalističkih vođa, poput mađarskog premijera Viktora Orbána, Trump bi mogao dodatno oslabiti jedinstvo EU.

Europa mora ostaviti po strani ponos i pokušati pridobiti Trumpa

Šokirani Europljani mogli bi se povući i nadati se da Trump neće ostvariti svoje najradikalnije prijetnje, poput uvođenja carina na europski izvoz, povlačenja potpore Ukrajini i izlaska iz NATO-a. No, to bi bila ozbiljna pogreška.

Europa mora ostaviti po strani ponos i pokušati pridobiti Trumpa. Postoji nada u činjenici da je Trump nepredvidljiv, nedosljedan i podložan komplimentima. Često zauzima agresivne stavove kao pregovaračku taktiku s ciljem postizanja dogovora koji može prikazati kao pobjedu. Teži divljenju i poštovanju te ne voli izgledati slabo. Europska strategija trebala bi iskoristiti te značajke njegove osobnosti.

Tri ključne točke

Tri su ključne točke. Prvo, osobna diplomacija je presudna. Najgori način za suradnju s Trumpom je oslanjanje na birokratske institucije EU usmjerene na politike i pravila. Umjesto toga, europski čelnici trebali bi uspostaviti pozitivne osobne odnose s njim – kao što je učinio japanski premijer Shinzō Abe ubrzo nakon Trumpove pobjede na predsjedničkim izborima 2016. godine.

Idealna osoba za ovaj zadatak mogla bi biti talijanska desničarska premijerka Giorgia Meloni. Dijeli Trumpovo neprijateljstvo prema ilegalnoj imigraciji i konzervativne stavove u društvenim pitanjima. U očima američkih konzervativaca ona je zvijezda, a istaknuli su je i ljudi poput Elona Muska, koji je snažno podržavao Trumpa.

No, Meloni je također pokazala pragmatičnost kao premijerka, promovirajući talijanske interese kroz suradnju unutar EU. Također se protivila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i podržavala Ukrajinu. Kako njezina stranka uživa veliku potporu malih poduzetnika, ona odlučno brani talijanske izvozne interese. Njezin zadatak trebao bi biti izgradnja odnosa s Trumpom i naglašavanje zajedničkih osnova. Njezina karizma i osobni šarm mogli bi dodatno pomoći.

Drugo, EU bi trebala omogućiti Trumpu privremenu pobjedu u trgovini i obrani. Meloni bi trebala donijeti prijedloge, ne samo planove za povećanje američkog izvoza u EU. Trump smatra kako je veliki trgovinski suficit EU s SAD-om nepravedan, a njegovo rješenje su sveobuhvatne carine (od 10% do čak 20%) na europski uvoz.

Budući da je SAD najveće izvozno tržište EU – prošle godine izvoz robe u Ameriku iznosio je 500 milijardi eura, što čini petinu ukupnog izvoza EU – europsko gospodarstvo je ranjivo na američki protekcionizam. Budući da izvoz iz SAD-a u EU iznosi samo 350 milijardi eura i Trump se ne mora brinuti o reizboru, odmazda Unije vjerojatno ne bi bila učinkovita. Stoga je najbolja opcija pokušati spriječiti Trumpove carine jednostranim otvaranjem tržišta EU za američki izvoz.

Druga politička pobjeda koju bi Europljani trebali omogućiti Trumpu jest obveza europskih članica NATO-a da povećaju potrošnju za obranu na 2.5% BDP-a iduće godine te na 3% do kraja Trumpovog mandata. To je ionako poželjno. Europa je ranjiva na rusku agresiju jer se ne može sama obraniti. Zato su dalekovidne zemlje poput Poljske povećale izdatke za obranu nakon invazije na Ukrajinu 2022.

Povećanje europske obrambene potrošnje štitilo bi od Trumpovih prijetnji da neće braniti europske zemlje koje ne ulažu dovoljno u obranu ili da će povući SAD iz NATO-a. Ambiciozan potez europskih zemalja mogao bi spriječiti takav scenarij.

S obzirom na to da Italija trenutno troši malo na obranu, Meloni možda nije najbolja osoba za prenošenje ove poruke. Bolji glasnogovornik mogao bi biti novi glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, koji je održavao dobre odnose s Trumpom tijekom njegovog prvog mandata, kada je bio nizozemski premijer.

Trumpova pobjeda izazvala je uzbunu u Ukrajini

Konačno, Europljani bi trebali apelirati na Trumpovu taštinu kako bi pokušali spasiti Ukrajinu. Administracija predsjednika Joea Bidena i europski saveznici ubrzali su pomoć Ukrajini kako bi ublažili prijetnju Trumpove pobjede, a europske zemlje trebale bi nastaviti podržavati Ukrajinu. No, bez američke pomoći ukrajinski napori će oslabiti.

Trumpova pobjeda izazvala je uzbunu u Ukrajini. Najavljivao je prekid američke potpore i okončanje rata u roku od 24 sata, što implicira da bi prisilio Ukrajinu da prihvati gubitak teritorija i ostane ranjiva na buduće napade.

Trumpu je važno da izgleda snažno

Ali Trumpu je važno da izgleda snažno, ne samo pred Putinom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Meloni bi mu trebala ukazati na to da bi napuštanje Ukrajine izgledalo kao slabost. Bolje bi bilo suprotstaviti se Putinu i završiti rat na pravedan način, čime bi učvrstio svoj status “glavnog pregovarača”.

Potencijalni saveznik u tome mogao bi biti Mike Pompeo, bivši državni tajnik i mogući budući ministar obrane, koji zagovara tvrdu liniju podrške Ukrajini. Postoje brojni razlozi zašto bi ova strategija mogla propasti – Trumpova nepredvidljivost, mogućnost da Meloni promijeni stav, podijeljenost europskih vlada i slabost EU institucija. Unatoč svemu, Europa mora pokušati jer su alternative previše opasne.

Najčitanije

dr. Tanja Krešić: Podrška obitelji i ne odustajanje u dojenju su najbitniji

Trenutno se u svijetu obilježava tjedan dojenja. Sinoć je...

Azra Šehić-Kustura: Mi smo dio prirode ali je smatramo samo profitom

Aarhus centar Sarajevo podržava i promovira primjenu Aarhuske konvencije...

Džoza i Davor Kožul: Dođite na trodnevni festival u predivnom ambijentu Parka Goranci

Po prvi put se organizira gorAnno New Year Fest, trodnevni...

Marijana Zubac: Velik je interes za zdrav način života

Marijana Zubac, osnivačica Nutricentra Mostar je gostovala u programu...

Muhamed Garib: Svako zasađeno drvo čini pluća grada

Na temu "Unaprjeđenje stanja okoliša urbanih i ruralnih sredina"...

Davor Baković: Speleoobjekti su jako osjetljivi ekosustavi

Još jednom smo u programu Običnog radija razgovarali na...

Sofija Babić: Mi smo iscrpili već tri od sedam planetarnih granica

U još jednoj emisiji projekta "Daj zemlji priliku" razgovarali...