U Mostaru u organizaciji HKD Napredak i Instituta za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH održan dvodnevni Međunarodni znanstveni skup „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ povodom 600. obljetnice rođenja bosanske kraljice Katarine Kosače Kotromanić.
U Mostaru je u petak 25. listopada 2024. završen dvodnevni Međunarodni znanstveni skup „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ organiziran povodom 600. obljetnice rođenja bosanske kraljice Katarine Kosače Kotromanić. Skup je okupio 29 povjesničara iz šest europskih zemalja, Mađarske, BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Njemačke. Skup je na visokoj razini kako su istaknuli sudionici, organizirao HKD Napredak – Institut za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH, u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu i Institutom za istraživanje migracija iz Zagreba te uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH.
Predsjednik HKD-a Napredak dr. sc. Nikola Čiča govoreći na svečanosti otvorenja istaknuo je važnost skupa ne samo zbog povijesnog značaja kraljice Katarine, već i zbog doprinosa skupa razumijevanju današnjih izazova. Naglasio je kako će sudionici skupa s različitih aspekata i kritičkim pristupom sagledati ono što su bile posljedice velikog prevrata koji je donio novu civilizaciju na prostor Bosne i Hercegovine i koji je ostavio trajne posljedice koje i danas možemo vidjeti, ne samo kroz identitete koji su se razvijali na ovom području, već prije svega kroz društvene i političke posljedice, koje su i dalje prisutne u Bosni i Hercegovini.
Pozdravne riječi uputili su u ime suorganizatora prof. dr. sc. Dražen Barbarić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i uime pokrovitelja akademik Mladen Bevanda, prof. emeritus, predsjednik HAZU-a BiH. Ispriku što nije mogao biti nazočan, sudionicima skupa uputio je nadbiskup dr. Tomo Vukšić, a pročitala ju je moderatorica uvodnog dijela skupa dr.sc. Tina Laco, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
-Zahvaljujem za poziv na međunarodni znanstveni skup “Posljedice nestanka Bosanskoga kraljevstva” koji će biti održan 24. i 25. listopada 2024. u Mostaru u povodu 600. obljetnice rođenja kraljice Katarine. Raduje me ovaj znanstveni skup. I budući da mi nije moguće sudjelovati na tom važnom događaju, jer ću u te dane biti izvan Bosne i Hercegovine, na ovaj način organizatorima čestitam i zahvaljujem a sve sudionike najsrdačnije pozdravljam, posebice predavače. Po zagovoru svih hrvatskih blaženika svetaca, pozdrav i blagoslov – napisao je don Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup, predsjednik Biskupske konferencije BiH.
Riječi isprike uputio je i prof. dr. sc. Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture ( BKZ) koji je uz čestitke na organizaciji naglasio važnost ovog skupa i primjerenog obilježavanja velikog jubileja kraljice Katarine.
-Zato se iskreno radujemo svemu onome što radi i čini i HKD „Napredak“, uključujući i vaš današnji naučni skup, znajući da nam je suštinski cilj u osnovi zajednički – služba ukupnosti društva za opće dobro. S ovom sviješću, upućujemo vam kolegijalne i prijateljske pozdrave, radujući se svakom uspjehu HKD „Napredak“ jednako kao i svojem, a posebno našem zajedničkom radu i saradnji- istaknuo je uz ostalo u svom pismu predsjednik BZK dr. sc. Kodrić.
Prvi dan skupa bio je posvećen raspravi o posljedicama osmanskog osvajanja srednjovjekovne Bosne i Huma, dok su drugi dan obilježila izlaganja o sudbini bosanske vlastele, migracijama katolika iz Bosne, te političkom naslijeđu koje je u zemlji ostalo nakon pada Kraljevstva.
Povijesni stručnjaci će dati novi pogled i dodatno osvježiti dosadašnja saznanja o kraljici Katarini, kao i događanjima koja su uslijedila nakon pada Bosne, odnosno Bosanskoga Kraljevstva, rekla je pročelnica Studija povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru dr. sc. Dijana Pinjuh.
Voditelj Područnog centra Dubrovnik Instituta društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’ dr. sc. Vinicije Lupis izrazio je zadovoljstvo pozivom na skup, posebno istaknuvši da je 1997. godine objavio rad o relikvijama svetog Luke. Zahvaljujući tom radu, 2015. godine relikvije su vraćene u franjevački samostan u Jajcu.
– Te smo godine izvršili podjelu relikvija. Riječ je o relikvijaru koji se čuvao u samostanu u Stonu, gdje je kraljica Katarina, bježeći, ostavila relikvije Franjevcima. Relikvijar je dao izraditi Bonifacije Drakulica, jedan od najvećih hrvatskih franjevaca, koji je triput bio kustos Svete zemlje i obnovio Kristov grob – pojasnio je Lupis.
Naglasio je važnost povratka na ovakve teme i prikupljanja novih spoznaja. Skupovi poput ovog omogućuju da se te spoznaje, kako je rekao Lupis, objedine i približe javnosti, posebno u kontekstu još nezavršenih procesa nacionalne integracije određenih naroda. Lupis je istaknuo da Hrvati smatraju kraljicu Katarinu svojom kraljicom i Kraljicom Bosne, te podsjetio da su mnoga današnja hrvatska naselja, od Gradišća do Italije, nastala zbog bijega pred osmanskom okupacijom.
– U razdoblju od 15. do 17. stoljeća formirala se etnička slika hrvatskog naroda kakvog danas poznajemo – rekao je Lupis.
Izvanredni profesor dr. sc. Marinko Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku na skupu je govorio o jednome dijelu Katarinina života, odnosno njezinom bijegu iz Bosne i zakloništu u Dubrovniku 1463. godine.
– Specifično je to da su Dubrovčani bili u prijateljskim odnosima s Kosačama i s kraljevskom obitelji, ali s druge strane bili su pod nadzorom Osmanskog carstva, tako da su na jedan način ekvilibrirali između Osmanlija i kraljevske obitelji Kosača i Tomaševića. Tako da su nju u Dubrovniku smjestili, malo riskirajući. Ona je četiri mjeseca bila malo u gradu, malo na otocima oko Dubrovnika – pojasnio je Marić.
Dr. dr. sc. Petar Vrankić, prof. u miru u Augsburgu imao je zapaženo uvodno izlaganje Obiteljski, duhovni i politički profil kraljice Katarine Kosače Kotromanić, čime je osvijetlio okolnosti odrastanja i obiteljskog okruženja koje su imale utjecaja na njezino formiranje, duhovnu oplemenjenost, ulogu i izazove u prijelomnim vremenima.
Izlaganje dr. sc. Ante Miloševića, profesora u miru iz Splita i dr. sc. Željka Pekovića, red. prof iz Splita, Mostar u doba Hranica/ Kosača izložio je prof. dr. Peković. Istaknuo je obnovu Starog mosta u Mostaru, prilikom koje su otkriveni tragovi starijih urbanih struktura i mostova, uključujući najranije prijelaze preko Neretve na tom mjestu.
– U početku je to bila žičara, zatim viseći i drveni most, a 1566. godine izgrađen je kameni most koji smo sačuvali do danas, u replici – rekao je dr. Peković. On je dodao kako Neretva presijeca Hercegovinu, stvarajući prirodnu barijeru za prelazak, dok su ljudi i roba oduvijek morali prelaziti rijeku, bilo na jugu kod Počitelja ili na sjeveru kod Konjica.
– Negdje na sredini Hercegovine, gdje su obale relativno blizu, najraniji prijelaz izgleda da je bio putem žičare. Arheološka istraživanja su otkrila elemente visećeg i drvenog mosta, kao i drvene dijelove koje smo precizno datirali u pojedina desetljeća 11., 13. i 14. stoljeća – pojasnio je dr. Peković u svojoj izjavi za medije.
Dr. sc. Mladen Ančić, profesor emeritus Sveučilišta u Zadru u izjavi za medije ocijenio je kako se Srednjovjekovna država Bosna ne može poistovjećivati s današnjom Bosnom i Hercegovinom navodeći kako je među narodom dugo ostalo živo sjećanje na to kraljevstvo unatoč padu pod Osmanlije. Ančić je u izjavi za medije istaknuo kako je srednjovjekovna Bosna bila u vlasništvu dinastije Kotromanića, te da je problematično govoriti o kontinuitetu današnje BiH.
“To je strahovito velika razlika i svaki pokušaj da se na neki način pronađe kontinuitet u tim pojmovima je malo problematičan jer on završava uvijek nesporazumima”, smatra Ančić. Srednjovjekovna Bosna pala je pod Otomansku vlast 1463. godine, a nakon Berlinskog kongresa 1878. Bosna i Hercegovina je potpala pod Austrougarsku. Dodao je kako se dugo nakon pada Bosne pod Osmanlije među narodom zadržala emocija prema Srednjovjekovnom Kraljevstvu kao izvjestan otpor prema novom upravitelju.
Dr. sc. Ante Škregro iz Zagreba nadahnuto je izlagao na temu Ostaci fresaka na kasnosrednjovjekovnom kraljevskom objektu u Crkvinama kod Bugojna u zapadnom dijelu srednje Bosne, dok je Maja Marović iz Tivta govorila u svom izlaganju o temu U potrazi za izgubljenim vrelima: Prijepis povelje kralja Stjepana Dabiše i algoritam istraživanja povijesti južnoslavenskih prostora u 21. stoljeću. O srednjovjekovnim fortifikacijama, njihovom kontinuitetu i prostornom kontekstu govorila je Maja Soldo iz Širokog Brijega u izlaganju Prilog arheološkoj topografiji od kasnoantičkih do srednjovjekovnih utvrda na prostoru zapadnog dijela Hercegovine. Dr. sc. Miroslav Malinović izv. prof. iz Banja Luke govorio je o temi Između vjere i sudbine: arhitektura bosanskih franjevaca i osmansko razaranje.
Akademik dr. sc. Stjepan Ćosić iz Zagreba tematizirao je političku simboliku ranonovovjekovnoga ilirizma u izlaganju Kraljica Katarina i simbolika Rodoslovlja gospode bosanske 1584., a na kraju prvog dana skupa svoju temu Put kraljice Katarine iz Blagaja u Ston izložio je i Stanislav Vukorep iz Čapljine.
Nakon završetak radnog dijela sudionici skupa su obišli srednjovjekovnu tvrđavu hercega Stjepana. U obnovu i očuvanje ovog nacionalnog spomenika tijekom proteklih godina je uloženo više od 1,5 milijuna KM. Do sada su obnovljeni središnji i jugoistočni bedemi, braniči kule, sjeverni bedemi 8, 9 i 10. Prije zajedničke večere u Ljubuškom upriličen je posjet i obilazak najstarijeg muzeja u BiH, osnovanog 1884., koji se nalazi uz franjevački samostan sv. Ane Padovanskog na Humcu. Tu je i Humačka ploča iz XII. stoljeća, najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice – bosanice ) na području današnje Bosne i Hercegovine.
Drugi dan izlaganja obuhvatio je različite teme: dr. sc. Dženan Dautović govorio je o ulozi papinske križarske retorike u regiji, a dr. sc. Krešimir Regan iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža iz Zagreba analizirao je kronologiju povijesti Bosne sve do smrti kraljice Katarine. U izjavi za medije prof. Dr. Regan rekao je kako nije točna teza da su Srednjovjekovnu Bosnu brzo osvojile Osmanlije 1463. godine, nego tek nakon sedamdeset godina otpora s padom kraljevskog grada Jajca.
Dr. sc. Michael Ursinus iz Heidelberga iznio je retrospektivu Kotromaničkog Kraljevstva zabilježenu u osmanskim dokumentima 15. i 16. stoljeća, dok su dr. sc. Marinko Vuković i dr. sc. Matijas Baković obradili migracije katolika iz Bosne u Slavoniju kroz usporedbe arhivskih izvora. Dr. sc. Luka Špoljarić imao je izlaganje Tommaso Daineri o stanju na ugarsko-osmanskog pograničju u Bosni 1501. – 1502. godine. Dr. sc. Neven Isailović iz Beograda izlagao je o sudbini bosanskog plemstva nakon sloma Kraljevstva, dr. sc. Marko Rimac iz Splita iznio je promišljanja o topografiji zapadne Hercegovine u 15. stoljeću. Aleksandar Jakovljević iz Beograda izlagao je na temu Hercegovački sandžak i tahrir defteri: Kronologija i učestalost sastavljanja registara tijekom 15. i 16. stoljeća. Dr. sc. Borislav Grgin iz Zagreba u radu Hrvatska i Dalmacija u desetljećima nakon pada Bosanskoga Kraljevstva prikazao je političke, vojne, demografske i gospodarske promjene od 1463. do 1526. nastale nakon osmanlijskim osvajanja.
Dr. sc. Rudolf Barišić iz Zagreba govorio je o političkom konceptu o Bosni među franjevcima u 18. i 19. stoljeću. Dr. sc. Stjepan Blažetin iz Pečuha izlagao je na temu O Bosni i Hercegovini u enciklopedijskom izdanju Austro-Ugarska Monarhija u riječi i slici. O crkvi koja u kontinuitetu opstala od srednjeg vijeka, govorio je fra Tomislav Brković, pod naslovom Stara crkva u Varešu: svjedok stoljeća. Dr. sc. Anto Ivić je temom Povratak otarima prikazao okolnosti zbog kojih su uništene katoličke crkve u osmanlijskom razdoblju, ali ujedno među katolicima sačuvan kontinuitet svetih mjesta, koji potječe iz pretkršćanskog razdoblja. Današnja bogoslužja na tim mjestima dio suvremenog identiteta i hrvatske baštine. U zadnjem dijelu skupa dr. sc. Vlatko Rosić iz Zenice govorio je o ulozi Katoličke crkve u počecima pismenosti i odgojno-obrazovne djelatnosti u Bosni i Hercegovini. Dr. sc. Goran Mijočević, dr. sc. Ana Zadro, dr. sc. Marina Beus, svi sa Sveučilišta u Mostaru, zajednički su priredili izlaganje na temu Kraljica Katarina Kosača Kotromanić u kolektivnom sjećanju i jačanju nacionalnih identiteta u Bosni i Hercegovini.
Zahvalivši sudionicima, uzvanicima i gostima kao i medijima, Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD-a Napredak i član Organizacijskog odbora Međunarodnog znanstvenog skupa, istaknuo je njegov značaj kako za Mostar, HKD Napredak, Institut za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH i za cjelokupnu znanstvenu zajednicu Bosne i Hercegovine. Skup je, prema Landeki, pridonio dubljem razumijevanju povijesnih korijena i kulturnog nasljeđa, otvarajući put budućim istraživanjima i povezivanju znanstvenika iz susjedstva.
Predsjednik HKD Napredak dr. sc. Nikola Čiča uručio je sliku s likom kraljice Katarine dekanu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Draženu Barbariću i predsjedniku HAZU-a BiH akademiku Mladenu Bevandi.
Uz brojne goste skupu su, među ostalim nazočili i fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru dr. sc. Marko Babić te konzul RH u Tuzli Ivan Bandić te Ljiljana Jurak, pomoćnica ministrice civilnih poslova BiH.
