Woman.comm konferencija otkriva kako brendirati državu
Kako BiH komunikacijom može promijeniti percepciju iz zemlje problema u zemlju u koju svi rado dolaze?
Sarajevo, 11. 10. 2024. –Treće izdanje Woman.Comm konferencije je sve bliže. U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 15. i 16. listopada okupit će se vodeći predstavnici komunikacijske industrije, kako iz BiH, tako i iz susjednih zemalja i šire! Fokus kao i prethodnih godina je
komunikacijska industrija, umrežavanje i jačanje žena iz Adria regije, te odgovorno poslovanje, društvena odgovornost, trendovi i brendovi.
Upravo o brendu, i to o državi kao brendu, na konferenciji će govoriti profesor Božo Skoko koji smatra da su nam proizvodi kao brendovi odavno poznati, plaćamo za njih i veću cijenu, jer očekujemo provjerenu kvalitetu i zadovoljstvo. Naviknuti smo na to i da nam ljudi poput Ronalda,
Obame ili Richarda Bransona postaju brendovi, no trenutno fokus „brendiranja“ postaju države, regije i gradovi.
Kako da grad, ili država postanu brend
Svi smo sigurno nekada u životu željeli posjetiti New York, London, pa čak i Novi Zeland, jer smo čuli brojne pozitivne priče o njima. New York već dva stoljeća ima marketinški tim u rukovodstvu koji ga svakodnevno čini privlačnijim i popularnijim u svijetu. Svjesni te činjenice, čak i zemlje u razvoju poput Albanije, ističe Skoko, angažiraju međunarodne promotivne agencije koje će raditi na jačanju vlastite percepcije u svijetu.
„Iako se to donedavno činilo nepotrebnim, živimo u vremenu kad je teško zamisliti bilo koju državu na svijetu koja ne bi trebala postati brend. Države su, naime, kopirajući korporacije shvatile da ne mogu preživjeti na globalnom tržištu ako pored vlastitog teritorija, vlasti i suvereniteta, vojske i izvoznih proizvoda, ne postignu ugled. Kako piše Simon Anholt, vodeći britanski stručnjak za brendiranje destinacija, bilo da razmišljamo o tome kamo na odmor, kupovini proizvoda proizvedenog u određenoj državi, prijavljivanju za posao u inozemstvu, selidbi u novi grad, oslanjamo se na našu percepciju tih mjesta kako bi nam proces donošenja odluke bio što lakši, brži i učinkovitiji. Nemamo vremena za dubinske analize, pa se češće vodimo stereotipima, površnim uvidom i imidžima“, kazao je prof. Božo Skoko.
Skoko smatra da država koja posjeduje ugled u međunarodnoj javnosti lakše plasira svoje proizvode na strana tržišta, lakše privlači turiste i ulagače, lakše „prodaje“ svoju kulturu i način života, a u međunarodnoj politici joj se često progleda kroz prste.
„U tom kontekstu Bosna i Hercegovina ima ozbiljne šanse da postane atraktivan brend, zahvaljujući svojim prirodnim ljepotama, kulturnoj baštini, načinu života, gastronomiji. Zapravo, vrijeme je da BiH u globalnoj percepciji prestane biti zemlja problema, te uz političke i gospodarske reforme, koje su nužne na putu prema članstvu u EU, skrene pažnja svijeta i na pozitivne stvari, prednosti i posebnosti. Teško će službenici Europske unije uvjeriti svoje kolege u zemljama članicama da uopšte zamisle Bosnu i Hercegovinu kao buduću članicu ako se ne dogode promjene na terenu i mentalitetu, te percepciji ove države“ zaključuje Skoko.
Sarajevo Film Festival kao brend BiH
Da ipak imamo i pozitivnih primjera, koji čine pozitivnu percepciju o BiH dokaz je Sarajevo film festival, koji je ove godine imao svoje trideseto izdanje. Nastao još u ratnim godinama, prkosi složenom državnom uređenju, različitim politikama, podjelama.
„Vrlo važna stvar koja nadilazi sve te podjele je što organizaciji Festivala prije svega prilazimo profesionalno iz pozicije filmskih djelatnika i publike, na taj način sve dobiva drugi smisao. Upravo tako se razvijao SFF, od malog događaja koji je Sarajevu pod opsadom donio filmove do postepenog okretanju prema užoj i široj regiji i na taj način profiliranja festivala kao jedinstvenog događaja u Evropi i šire. Kada otkrijete svoj pravi profil i svoj pravi smisao, onda je sasvim prirodno da će projekat postati važan i jak brend“, kazala je Elma Tataragić, scenaristica, producentica i selektorica Sarajevo Film Festivala.
Sarajevo Film Festival svake godine pokazuje kako BiH može biti atraktivna, funkcionalna i povoljna za život i rad, dodaje Elma.
Imidž BiH kao nestabilne, siromašne i postratne zemlje itekako pomjeraju projekti iz kulture, posebno ovako veliki kao što je Sarajevo Film Festival koji privlače nekoliko tisuća profesionalaca svake godine i preko 100.000 gledatelja u BiH. To utječe na sliku Sarajevo i BiH, na ekonomiju, na kulturni život, ali općenito na kvalitetu života ovdje.