Kako cirkularna ekonomija pomaže smanjenju ugljikovog otiska

Kako tržište sve više teži održivim rješenjima, tvrtke koje odgovorno koriste resurse stječu značajnu prednost. „Održivost više nije samo opcija – ona je ključni faktor konkurentnosti. Tvrtke koje uvode cirkularne modele privlače ekološki osviještene potrošače i partnere, čime poboljšavaju svoje poslovne izglede,“ istakla je generalna direktorica RCB Nanotehnologija na panelu “Neto nula i cirkularna ekonomija” održanom danas u okviru Sarajevskog tjedna energije i klime (SECW) 2024.  

Naš cilj je bio pronaći rješenje koje nije samo ekološki održivo, već i ekonomski isplativo, i u tome smo uspjeli,“ naglasila je Džabić. „Proces patentiran u suradnji s Fraunhofer institutom iz Njemačke omogućava proizvodnju obnovljenog carbon blacka bez ugljičnog otiska, i predstavlja novi element u reciklažnom procesu, uz već postojeće reciklaže papira, stakla i plastike, koji je svijetu bio potreban.“

Jedan od izazova s kojim se RCB Nanotehnologija suočava je pronalaženje stručnjaka koji mogu raditi na patentiranoj tehnologiji. „Ovo je inovativan i kompleksan proces, te nema mnogo stručnjaka na svijetu koji imaju potrebna znanja,“ priznala je Džabić. Ipak, tvrtka je uspjela okupiti tim visokokvalificiranih inženjera iz Bosne i Hercegovine.

Kako bi osigurala kontinuirani rast i razvoj, RCB je u Vogošći otvorila Centar za istraživanje i razvoj, s ciljem da postane globalno obrazovno središte za obuku kadrova. „Planiramo u narednih deset godina pokrenuti najmanje trideset postrojenja širom svijeta, a naši kadrovi će se obučavati upravo ovdje,“ rekla je Džabić. Ovaj centar će služiti kao poligon za obrazovanje inženjera i drugih stručnjaka, koji će širiti znanje o cirkularnoj ekonomiji i održivoj proizvodnji širom svijeta.

Džabić je pozvala sve stručnjake iz oblasti procesnog i električnog inženjeringa da se pridruže ovom inovativnom projektu, te istaknula da je ponosna što je RCB otvorio priliku za zapošljavanje mladih stručnjaka u BiH. „Sretna sam što ovaj projekt omogućava mladim ljudima da ostanu u svojoj domovini, ali bih bila još sretnija ako bi pružio priliku nekima da se vrate, kao što sam se i ja vratila,“ dodala je.

Najčitanije

Šejma Kuko i Begza Kurtović: Posvetimo se zajedno očuvanju bosanskog brdskog konja

U sedmoj emisiji projekta "Daj zemlji priliku" razgovaramo na...

Nina Deronjoć: Udruga pomaže djeci, mladima, roditeljima, dođite na Dječji festival i humanitarni koncert

Humanitarna Udruga Zvončica organizira Dječji festival i humanitarni koncert...

Besim Gurda: Umjesto restauracije staništa kod nas investitori kopaju na najvrjednijim područjima biodiverziteta

Besim Gurda, ing. šumarstava i projekt menadžer Udruženja građana...

Damir Mrđen: Komunalne otpadne vode su ključni zagađivači vode u BiH

U još jednoj emisiji projekta “Daj zemlji priliku” razgovarali...

Davor Vidačak: Želimo stvoriti platformu za razmjenu znanja i iskustva

Konferencija MoBizz 2024 - Ekonomski izazovi i financijske strategije...

Martina Orman-Škoro: Adoleo i psihologija su moj život

Martina Orman-Škoro, magistra psihologije i voditelj Integrativnog razvojnog centara...

Jasna Rebac: Osobe s invaliditetom su osobe kao i sve druge

Udruženje mladih “Ružičnjaka – Los Rosalesa“ Mostar je nevladino,...