Petog srpnja 2024. godine bivši američki predsjednik Donald Trump imenovao je Jamesa Davida Vancea svojim kandidatom za potpredsjednika SAD-a. Imenovanje tog senatora iz Ohija, koji je u političku arenu ušao tek prije dvije godine izazvalo je iznenađenje među tzv. američkom elitom čiji su trbuhozborci srednjostrujaški mediji.
Veliki je to otklon od Trumpovog modusa operandija prije osam godina, kada je u pitanju biranje najbližih suradnika. Promjene se vide u činjenici da Trump ovaj puta nije izabrao političkog veterana i time sklopio savez s uobičajenom elitom unutar Republikanske stranke. Time je Trump poslao poruku da se ne oslanja na bilo kakav konsenzus ili primirje s “konzervativnim elitama” koje vidi kao desno krilo duboke države koje mu je iznutra uzurpiralo bilo kakvo ozbiljno djelovanje u prvom mandatu.
Ipak, izbor JD Vancea iznenađuje zbog toga što on pripada dijelu političkog kružoka kojeg se smatra i desnijim od Trumpa. Stoga je Politico posvetio članak potpredsjedničkom kandidatu odnosno članak o ljudima koji stoje iza projekta JD Vance, a kojima je glavni cilj lustriranje svih državnih institucija, ne od bivših komunista ili kriminalaca, već od liberala uopće.
‘Nova desnica’ i njezini ideolozi – Deneen, Yarvin i Thiel
Sklapanjem saveza između elite “Nove desnice” i MAGA masa, Vance bi, prema ovom tumačenju, mogao poslužiti kao vođa novog pokreta za uspostavljanje neliberalnog i eksplicitno reakcionarnog političkog poretka. Iako prihvaća retoriku konzervativističkog populizma, ovaj bi novi poredak bio fundamentalno elitistički: izbacio bi sadašnju američku vladajuću elitu kako bi je zamijenio novom, konzervativnijom, iz redova Nove desnice, piše Politico.
Pojedinosti ovog plana razlikuju se među različitim piscima i misliocima koji su utjecali na Vancea – ljudi poput političkog teoretičara sa sveučilišta Notre Dame Patricka Deneena, internetskog filozofa Curtisa Yarvina i rizičnog kapitalista iz Silicijske doline Petera Thiela. Ali uzeti zajedno, njihovi se recepti svode na neku vrstu plana u tri koraka za projekt Nove desnice: identificirati člana elite Nove desnice koji može iskoristiti energiju rastućeg desničarskog populističkog pokreta, odjahati na toj energiji do političke moći, a zatim izvršiti odozgora-prema dolje transformaciju američkog društva duž neliberalnih linija.
Stvaranje novog društvenog poretka
To je, zapravo, plan da se kroz vladavinu elite postigne ono što čak ni MAGA pokret nije uspio postići putem demokratske kontrole: stvaranje društvenog poretka izgrađenog oko konzervativnih vrijednosti, čak i ako te vrijednosti ostanu uglavnom nepopularne među američkim narodom.
Zapravo, Vance je artikulirao vlastitu političku strategiju izrazima koji su blisko odjekuju onima koji se nalaze na stranicama mislilaca Nove desnice koji su utjecali na njega.
“Jedan od načina na koji sam snažno populist je to što mislim da ljudi trebaju imati izabrane predstavnike koji pokušavaju kanalizirati njihove frustracije u rješenja koja će im život učiniti boljim”, rekao mi je Vance kad sam ga intervjuirao u njegovom uredu u prosincu 2023. “Jedan od načina na koji nisam baš populist je to što mislim da je svaki populistički pokret koji je ikada postojao propao osim ako nije zahvatio neku podskupinu ljudi koji su profesionalno u vladi.”
“Ne možete voditi politički pokret samo s biračima”
Dodao je: “Ne možete voditi politički pokret samo s biračima – trebate glasače, trebate birokrate, trebate odvjetnike, trebate poslovne vođe, trebate cijeli paket.”
Dok Vance kreće u predizbornu kampanju, raščlanjivanje ovog nacrta ključno je za razumijevanje njegove političke putanje – i onoga što je u pozadini njegove podrške Trumpu. S obzirom na njegove prethodne kritike Trumpa, Vanceova novootkrivena naklonost trumpizmu i pokretu MAGA pripisana je “moralnom kolapsu” ili rangiranom oportunizmu. Ali ako se suprotstavi idejama koje nalazimo u spisima konzervativnih intelektualaca bliskih Vanceu, počinje se činiti kao nešto drugo: prvi korak u mnogo širem planu.
Jedne ljetne večeri 2023., Vance je ušetao u mramorom obloženu plesnu dvoranu na Katoličkom sveučilištu u Americi, gdje se okupilo 250 ljudi na predstavljanju nove knjige katoličkog filozofa Patricka Deneena, političkog teoretičara sa Sveučilišta Notre Dame, čiji je domaćin konzervativni Intercollegiate Studies Institute. Vance, koji je tada bio samo nekoliko mjeseci u prvom mandatu senatora Sjedinjenih Država, došao je do Deneena i snažno ga zagrlio, a obojica su se nasmiješili dok su se pozdravljali poput starih prijatelja.
Taj je zagrljaj poslužio kao živopisna metafora za Vanceovo i novodesničarsko prihvaćanje Deneenova rada kao svojevrsnog intelektualnog putokaza za njihov politički pokret u nastajanju.
“Zašto je liberalizam propao” i “ Promjena režima”
U svojoj probojnoj knjizi Zašto je liberalizam propao, objavljenoj 2018., Deneen je tvrdio da je liberalizam malog L neizbježno samodestruktivan; da će politički sustav utemeljen na širenju individualnih prava i autonomije na kraju potkopati kolektivne institucije — poput obitelji, organizirane religije i lokalnih zajednica — koje uopće omogućuju politički život.
U svojoj sljedećoj knjizi, Promjena režima, Deneen ne prihvaća izraz “iliberalan”, već iznosi viziju idealnog “postliberalnog poretka” koji bi odbacio liberalističku zaštitu individualnih prava u korist društvenog poretka koji promiče “opće dobro ” — objektivan skup društvenih uvjeta, posuđenih iz katoličkog društvenog učenja, koji “podržavaju ljudski procvat”.
narod.hr/obican.info