U Iranu pobijedio Masud Pezeškian, obećao otvoriti Iran svijetu

Umjereni kandidat Masud Pezeškian pobijedio je na predsjedničkim izborima u Iranu. Obećao je otvoriti Iran svijetu i pružiti slobode za kojima žude njegovi ljudi, navodi iranski izvor Reutersu. 

Hamnei čestitao novom iranskom predsjedniku

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei čestitao je novoizabranom predsjedniku, umjerenom političaru Masudu Pezeškianu pozivajući na suradnju.

Pozivam sve na suradnju, rekao je Hamnei, najmoćniji čelnik u Iranu čija je riječ zadnja u toj zemlji.

On je rekao kako se rivalstvo viđeno tijekom političkih kampanja treba transformirati u prijateljstvo za dobro Islamske Republike.

Pezeškian je u drugom krugu izbora u petak uvjerljivo pobijedio tvrdolinijaša Saeda Džalilija.

Čelnik moćne Revolucionarne garde Hosein Salami također je čestitao novom predsjedniku.

U potpunosti smo spremni nastaviti i ojačati suradnju i interakciju između Revolucionarne garde i vlade, priopćio je.

Pezeškian je 69-godišnji kardiolog obećao je voditi pragmatičniju vanjsku politiku, ublažiti tenzije u pregovorima oko nuklearnog programa te donijeti društvenu liberalizaciju društva i politički pluralizam.

Obećao je oživjeti posrnulo gospodarstvo, uništeno lošim upravljanjem, korupcijom i američkim sankcijama, piše agencija Reuters.

Zastupnik od 2008., Pezeškian je sin Azera i Kurdkinje te podržava prava svih manjina u Iranu. Često je kritizirao gušenje političkog i društvenog otpora u zemlji. Dio Iranaca smatra kako on neće moći donijeti mnogo promjena zbog snage Hamneija i njegovih saveznika.

Novi predsjednik je 2022. od vlasti tražio pojašnjenje oko smrti Mahse Amini, poginule u zatvoru nakon navodnog kršenja pravila o odijevanju, koje je pokrenula prosvjede diljem zemlje. 

Pezeškian tri milijuna glasova ispred svog tvrdokornog suparnika 

Brojenje glasova je završilo i protukandidati su obaviješteni o rezultatu. Pezeškian je oko tri milijuna glasova ispred svog tvrdokornog suparnika Saida Džalilija, rekao je izvor koji je želio ostati neimenovan.
Prije je ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo da Pezeškian vodi u utrci, prema prvim rezultatima, dodajući da su prva izvješća pokazala da je odaziv bio oko 50 posto veći nego u prvom krugu.

Drugi krug slijedio je nakon glasanja 28. lipnja s povijesno niskim odazivom, kada se više od 60 posto iranskih glasača suzdržalo od prijevremenih izbora za nasljednika Ebrahima Raisija, koji je poginuo u helikopterskoj nesreći.

Riječ je o tijesnoj utrci između skromnog reformista Pezeškiana, jedinog umjerenog u prvotnoj grupi od četiri kandidata, i tvrdolinijaškog bivšeg nuklearnog pregovarača Džalilija, nepokolebljivog zagovornika produbljivanja veza s Rusijom i Kinom.

Videozapisi na društvenim mrežama prikazuju Peškianove pristaše kako plešu na ulicama u nekoliko gradova i vozače koji trube i pozdravljaju njegovu pobjedu. Ljudi u sjeverozapadnom gradu Urmia, u kojem je rođen Pezeškian, dijelili su slatkiše na ulicama.

Masud Pezeškian

Masud Pezeškian

Foto: Saeed Zareian / REUTERS

Iako se očekuje da će izbori imati mali utjecaj na politiku Islamske Republike, predsjednik će biti blisko uključen u odabir nasljednika ajatolaha Ali Hameneija, 85-godišnjeg iranskog vrhovnog vođe koji odlučuje o najvažnijim državnim pitanjima.

Odaziv birača pao je u posljednje četiri godine, a kritičari kažu da to naglašava slabljenje podrške klerikalnoj vladavini u vrijeme rastućeg nezadovoljstva javnosti zbog ekonomskih poteškoća i ograničenja političkih i društvenih sloboda.

Samo 48 posto birača sudjelovalo je na izborima 2021. koji su doveli Raisija na vlast, a odaziv je bio 41 posto na parlamentarnim izborima u ožujku.

Izbori se podudaraju s eskalacijom bliskoistočnih napetosti zbog rata između Izraela i iranskih saveznika Hamasa u Gazi i Hezbolaha u Libanonu kao i pojačanog pritiska Zapada na Iran zbog njegova programa  obogaćivanja urana.

Ne očekuje se da će sljedeći predsjednik uvesti bilo kakvu veliku promjenu u vezi s nuklearnim programom ili podrškom paravojnim skupinama diljem Bliskog istoka, ali on upravlja vladom i može utjecati na ton iranske vanjske i unutarnje politike.

Izborni suparnici Džalili i Pezeškian ljudi su iz establišmenta odani iranskoj teokraciji. Ali analitičari kažu da bi pobjeda antizapadnog Džalilija signalizirala potencijalno još autoritarniju unutarnju politiku i antagonističku vanjsku politiku.

Plakat Masuda Pezeškiana na izborima u Iranu

Plakat Masuda Pezeškiana na izborima u Iranu

Foto: Majid Asgaripour / REUTERS

Pezeškianov trijumf mogao bi promovirati pragmatičnu vanjsku politiku, ublažiti napetosti u trenutačno  zastalim pregovorima s velikim silama o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. i poboljšati izglede za društvenu liberalizaciju i politički pluralizam.

Međutim, mnogi su glasači skeptični prema Pezeškianovoj sposobnosti da ispuni svoja predizborna obećanja jer je bivši ministar zdravstva javno izjavio da se nije namjeravao suprotstaviti iranskoj moćnoj eliti svećenika i sigurnosnih jastrebova.

Najčitanije

Šejma Kuko i Begza Kurtović: Posvetimo se zajedno očuvanju bosanskog brdskog konja

U sedmoj emisiji projekta "Daj zemlji priliku" razgovaramo na...

Bakir Krajinović: Svaki stanovnik zemlje ostavlja ugljični otisak

Bakir Krajinović bio je gostom još jedne emisije projekta...

Damir Mrđen: Komunalne otpadne vode su ključni zagađivači vode u BiH

U još jednoj emisiji projekta “Daj zemlji priliku” razgovarali...

Ana Ravić: Cilj je modernizirati postojeće informacijske sustave u bolnicama

Centar za informatiku Sveučilišne kliničke bolnice Mostar organizira 1. znanstveno-stručni...

dr. Tanja Krešić: Podrška obitelji i ne odustajanje u dojenju su najbitniji

Trenutno se u svijetu obilježava tjedan dojenja. Sinoć je...

Heidi šeće psa predstavljaju spot za pjesmu „Izgubili smo ljubav“

'Izgubili smo ljubav' nova je pjesma uvijek zanimljivog radiofoničnog...

Adrijana Prskalo: Okolina igra važnu ulogu oko odrastanja i samopouzdanja djece

Promocija slikovnice „Nikada nećeš hodati sama“ održat će se...

Davor Baković: Speleoobjekti su jako osjetljivi ekosustavi

Još jednom smo u programu Običnog radija razgovarali na...