Udruženje građana i građanki “Zašto ne” danas je predstavilo publikaciju “Rodno i identitarno zasnovane dezinformacije u Bosni i Hercegovini”, čiji je cilj identificirati najčešće dezinformacije i razviti resurse koji će pomoći organizacijama za ljudska prava, medijima i široj javnosti da ih lakše prepoznaju i izgrade otpornost na njih.
Istraživanje je pokazalo da su rodno i identitarno zasnovane dezinformacije (eng. Gender and Identity Based Disinformation – GiD) prisutne u online prostoru u BiH i da su podijeljene u omjeru od skoro 60% dezinformacija o ženama i nešto više od 40% dezinformacija o LGBTIQ osobama i grupama. GiD je u analiziranim tekstovima imao dvojnu ulogu: diskreditacija osoba i grupa iz specifičnih marginaliziranih zajednica te korištenje rodnih narativa za određene društvene ili političke ciljeve.
Dezinformacije o LGBTIQ osobama i grupama bile su u neznatno većem broju slučajeva instrument za postizanje određenih ciljeva, a u nešto manjem broju su LGBTIQ osobe i grupe bile izravna meta dezinformacija. Situacija je bila obrnuta kada se radi o ženama.
Najčešća specifična meta u LGBTIQ kategoriji bila je Bosanskohercegovačka povorka ponosa, a dezinformacije su se intenzivirale u vremenu oko održavanja povorki.
U sklopu istraživanja, identificirano je više različitih kategorija GiD-a, odnosno više različitih narativa koje ova vrsta dezinformacija gradi ili na koje se oslanja.
Jedan od najprisutnijih narativa bio je antizapadni, u kome se Zapad predstavlja kao pokvareno i nemoralno društvo koje remeti “prirodne” rodne uloge i tradicionalne vrijednosti. Dezinformacije o ženama i LGBTIQ osobama upotrijebljene su za promociju ove antizapadne agende, predstavljajući ih kao prijetnju “tradicionalnom stilu života” kroz optužbe za nemoral.
Autorice studije Nerma Šehović i Maida Salkanović navode da je svijest o postojećim deiznformativnim narativima u javnom prostoru preduvjet za uspostavljanje bilo kakvih mehanizama kojima bi se na njih moglo odgovoriti.
“Dezinformacije mogu negativno utjecati na cjelokupnu javnost, a posebno na pripadnike/ce marginaliziranih skupina i razumijevanje problema s kojima se one suočavaju. Stoga, smatrala sam da bi bilo u interesu žena, LGBTIQ zajednice, i javnosti generalno, proučiti rodno i identitarno zasnovane dezinformacije, odakle one dolaze i koje narative grade, kako bi se mogla izgraditi veća otpornost na njih”, kaže Šehović.
“Kroz poruke koje dobivamo iz medija stvara se i potvrđuje naše shvaćanje određenih identiteta. Mediji do određene mjere samo reflektiraju stvarnost, ali je i uobličavaju. To je i namjera rodno i identitarno zasnovanih dezinformacija – da stvore određene percepcije o rodu i seksualnosti koje negativno oslikavaju mete dezinformacija. Stoga je jako bitno da je medijska publika svjesna dezinformacija i njihove moći”, dodaje Salkanović.
Publikaciju “Rodno i identitarno zasnovane dezinformacije u Bosni i Hercegovini” možete pronaći na ovom linku.