Dana 2. prosinca 2025.godine navršava se trideset i dvije godine od razmjene hrvatskih logoraša iz logora tzv. Armije R BiH u Osnovnoj školi „Bratstvo i Jedinstvo“ u naselju Potoci, Bijelo Polje kod Mostara.
Hrvatska udruga logoraša Hercegovačko – neretvanske županije, tijekom svake godine, obilježava pet značajnih obljetnica razmjene hrvatskih logoraša, a ovo je završna u mjesecu prosincu u Bijelom Polju kod Mostara.
Radimo na okupljanju i brizi za sve logoraše, civilne i vojne, jer logoraš je logoraš i njihova žrtva, patnja i traume koje su doživjeli u logorima, ne može se mjeriti po tome da li su vojnici ili civili.
U proteklom Domovinskom ratu na području Hercegovine tzv. Armija R BiH je formirala na desetke logora za Hrvate, a jedan od najvećih i zloglasnih koji nastaje 30. lipnja 1993.godine, nakon izdaje Bošnjaka koji su do tada bili pripadnici Hrvatskog Vijeća Obrane, ali i kao posljedica sustavnog „čišćenja“ Hrvata iz sjevernog dijela Mostara, je logor u Osnovnoj školi „Bratstvo i jedinstvo“ u naselju Potoci kod Mostara.
Prilikom boravka u logoru, kao i kada su vođeni na prisilne radove, zatočenici su izloženi najstravičnijim oblicima psihičkog i fizičkog mučenja. Uskraćivani im je hrana i liječnička pomoć, smršavili su do neprepoznatljivosti. Zabilježeno je i više slučajeva silovanja. Za vrijeme obavljanja fizičkih radova na prvoj crti bojišnice, izvlačenja ranjenih i poginulih, smrtno je stradalo sedam (7) hrvatskih logoraša, od kojih je pet ubijeno namjerno iz neposredne blizine, a dva logoraša su smrtno stradala u unakrsnoj vatri prilikom kopanja rovova.
U navedenom logoru bilo je zatočeno 109 Hrvata, među kojima su bili pretežno civili, ali i vojnici HVO-a i čak 15 maloljetnih osoba od kojih osam ispod 10 godina života.
Apelacijsko odjeljenje Suda BiH, za logor u Potocima, izreklo je dana 21.09.2018.godine pravomoćnu sudsku presudu protiv tri osobe, (dvije su oslobođene) za kazneno djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva prema članku 142. stavak 1. Kaznenog zakona SFRJ (stari zakon) prema kojoj su isti osuđeni na ukupno 26 godina zatvora.
Do danas nitko nije procesuiran od nalogodavaca iz Ratnog predsjedništva za osnivanje ovog logora za Hrvate, iako su nakon trideset godina od rata arhive dostupne tužiteljstvima.
Također, u podignutim optužnicama i okončanim predmetima, svjesno je izostavljena i kvalifikacija sustavnog progona Hrvata iz sjevernog dijela grada Mostara, a što nije slučaj kada se podižu optužnice protiv pripadnika Hrvatskog vijeća Obrane.