Na današnji dan, 21. lipnja 1992. godine počela je operacija „Miljevci” kojom je Hrvatska vojska oslobodila 108 kilometara kvadratnih i sedam hrvatskih sela u šibenskom zaleđu koje su JNA i srpska paravojna milicija okupirale u ljeto 1991., a hrvatsko stanovništvo poubijala i protjerala. Područje Miljevaca i platoa omeđeno je rijekama Krkom i Čikolom, te padinama Promine.
Uvod u operaciju „Miljevci”
Zbog stalnih topničkih napada po Šibeniku, Skradinu i čitavoj šibenskoj bojišnici, izvedena je operacija „Miljevci”. Povod za akciju dali su im agresori koji su minirali i palili kuće Miljevačkog platoa i terorizirali ostatak hrvatskog stanovništva. Inicijativa operacije potekla je od neposrednih zapovjednika. Pripremljena je u tajnosti, a provedena u jednom danu. Područje operacije je bilo na sedam većih sela i više zaseoka u kojima je živjelo oko 1300 stanovnika, isključivo Hrvata, objavio je Narod.hr.
Tijek operacije
Napad i dovođenje postrojbi obavljen je preko noći, i to u skupinama. Napad je počeo bez paljbene pripreme u 5 sati 21. lipnja 1992. godine s ciljem da se iznenadi neprijatelja. Izveden je u tri smjera: preko rijeke Čikole, rijeke Krke i Nos kalika. Borba se vrlo brzo razvila na cijelom miljevačkom prostoru. Neprijateljski tenkovi su pokrenuti tek poslije 7 sati. Prvi tenk je uništen, a ostali su se vratili u vojarnu Trbounje. Borbe su trajale cijeli dan, a selo Drinovci je oslobođeno zadnje, 22. lipnja 1992. u jutarnjim satima.
Taj dan započeli su pregovori pod pokroviteljstvom UNPROFOR-a i EZ-a o prekidu vatre. Sljedećeg dana, 23. lipnja 1992, izveden je protunapad neprijatelja s 8 tenkova, 4 oklopna transportera i pješaštvom.
Protunapad je zaustavljen, uništena su 2 neprijateljska tenka, a ostali su se nakon toga povukli u vojarnu Trbounje. Vijeće sigurnosti UN-a izdaje Rezoluciju 762 koja osuđuje akciju i traži povlačenje hrvatskih snaga na početne položaje, što Hrvatska odbija.